Tag: ratni zločin

11.02.2020 16:18    Crna kronika   Pripadnik Armije BiH osuđen zbog ratnih zločina u Mostaru Slobo Marić 20 godina se skrivao u Americi
31.12.2019 09:11    Crna kronika   Podignuta optužnica protiv Martina Frančeševića i pripadnika Armije BiH zbog ratnog zločina Ukupno devet optuženih, nekadašnjih pripadnika Armije RBiH i HVO-a s područja Brčkog optuženi su za mučenje, zlostavljanje i ubojstvo 11 zarobljenih pripadnika VRS
20.11.2019 18:16    Crna kronika   Bivši Dodikov savjetnik optužen za ratne zločine protiv pripadnika HVO-a Tužiteljstvo u Brčkom potvrdilo je kako je optužnica podignuta protiv Dodikova bivšeg savjetnika Pantelije Ćurguz
12.11.2019 20:24    Novosti   Dopunjeno izvješće koje Zuku i Muderisa tereti za ratne zločine u Konjicu Iz policije u Trebinju je priopćeno da su Ališpago i Halilović osumnjičeni da su 19.4.1993. godine planirali i napali mjesto Donje Selo na području Konjica, čime je izvršen progon stanovništva i uništena imovina
12.11.2019 16:09    Novosti   Dostavljen izvještaj Tužiteljstvu BiH protiv dva časnika Armije BiH zbog ratnog zločina Napominju da su u ovoj godini Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavili šest izvještaja za počinjena krivična djela ratnog zločina
15.10.2019 12:11    Novosti   Osumnjičeni za ratne zločine Armije BiH se kriju u Americi godinama Najavljena nova izručenja
22.09.2019 18:44    Politika   Srbi dobili 4000 godina zatvora zbog raznih zločina u BiH Nuždić je naglasio kako je najviše Srba koji su optuženi za ratne zločine i da su njima izričene i najveće kazne.
16.09.2019 12:01    Crna kronika   Na području Foče uhićene dvije osobe osumnjičene za ratni zločin Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u nedjelju su na području Foče uhitili dvije osobe zbog postojanja osnova sumnje da su počinila kazneno djelo zločini protiv čovječnosti Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
23.08.2019 16:32    Novosti   Alminku Islamoviću povećana kazna zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Brodu Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe
25.07.2019 15:55    Novosti   Preminuo Ivica Marković, optuženi za ratni zločin na području Stoca Iz Državnog suda su za BIRN potvrdili da su zaprimili izvod iz matične knjige umrlih za optuženog, prema kojem je Marković preminuo početkom srpnja ove godine.
15.07.2019 18:09    Crna kronika   ​Bivši pripadnik Armije BiH dobio šest godina zatvora zbog ubojstva hrvatskog civila Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine danas je pravomoćno osudio bivšeg pripadnika Armije BiH Fikreta Mrkonjića na šest godina zatvora nakon što ga je proglasio krivim za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti.
12.05.2019 15:44    Crna kronika   Presuda za monstruozni ratni zločin nad 12-godišnjakom uzburkala strasti u BiH Jedna presuda za ratni zločin ponovno je uzburkala strasti u Bosni i Hercegovini.
24.04.2019 20:58    Crna kronika   ​U Beogradu osuđen bivši pripadnik vojske RS-a za ratne zločine u BiH Viši sud u Beogradu osudio je danas Milana Dragišića, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), na četiri godine zatvora zbog ubojstva civila bošnjačke nacionalnosti i pokušaja ubojstva još dvojice 20. rujna 1992. godine, tijekom rata u BiH, javlja BIRN.
12.04.2019 19:15    Novosti   Deset godina zbog silovanja: Potvrđena presuda Milanu Todoviću Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.
07.03.2019 18:54    Novosti   SAD oduzele državljanstvo ''Zolji'' koja je ubijala Hrvate u Trusini "Ta žena je zapovijedala, nju su svi slušali. Poslije napada na selo rekla je da preživjele odvedu u jednu kuću, poliju benzinom i zapale. Nisam joj tada znao pravo ime, svi smo je poznavali pod nadimkom Zolja. Bila je nižeg rasta, crne kose, malo jača, uvijek pod punom ratnom spremom. Nije tada mogla imati više od 25 godina. Ključna uloga u pokolju Ona je sama iz automatske puške ustrijelila jednu skupinu zarobljenika" riječi su kojima je jedan od svjedoka pokolja nad Hrvatima koji se u travnju 1993. godine zbio u bošnjačkom selu Trusina nedaleko od Konjica opisivao ulogu koju je Rasema “Zolja” Handanović odigrala u krvoproliću u kojem je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila. Danas 46-godišnja Rasema Handanović po vlastitom je priznanju pucala u tijela tri hrvatska civila i tri vojnika HVO-a, zbog čega je 2012. godine osuđena na 5,5 godina zatvora, čime je postala prva žena u BiH koja je osuđena zbog ratnog zločina. Ono što je u cijeloj priči fascinantno jest da je Handanović od trenutka kad je počinila zločin pa sljedećih desetljeće i pol, odnosno sve do 2011. godine uspješno prikrivala svoju umiješanost u taj događaj te je lagodno živjela u saveznoj državi Oregon u SAD-u. Uspjela je dobiti i državljanstvo te postati naturalizirana građanka te zemlje, a to joj je pošlo za rukom jer je promijenila identitet u Sammy Rasema Yetisen te je očito bila vrlo spretna u laganju. Unatoč tome što ju je SAD izručio Bosni i Hercegovini 2011. godine, ona se nakon odsluženja zatvorske kazne vratila živjeti u Oregon, gdje je mislila provesti ostatak života, ali planove joj je 1. ožujka ove godine pokvario sudac Marco Hernandez koji ju je na zahtjev američkog saveznog tužiteljstva lišio državljanstva. Rasema Handanović u žalbi je istaknula i kako je u SAD-u uspostavila život, da ima supruga i sina koji je američki državljanin, ali sudac nije imao milosti te je istaknuo kako “Sjedinjene Američke Države pružaju zaštitu mnogima, ali ne i ratnim zločincima”. Osim nje, SAD je oduzeo državljanstvo i njezinom suborcu Edinu Džeki koji je kao izbjeglica došao živjeti u tu zemlju u isto vrijeme kad i Rasema Handanović. On je osuđen na kaznu od 13 godina i trenutačno se nalazi u sarajevskom zatvoru na izdržavanju kazne. Zanimljivo je kako je, unatoč tome što su se neko vrijeme dok su živjeli u SAD-u njih dvoje međusobno “pokrivali”, Rasema Handanović na suđenju odlučila priznati svoju krivnju, ali i veliki dio odgovornosti prebaciti upravo na Džeku. “Izvršavala sam naredbe” "Žao mi je obitelji i stradalih. Sada kada poznajem zakone, smatram se krivom. Tada nisam poznavala zakone, izvršavala sam naredbe, i meni su prijetili da će me silovati i ubiti ako to ne učinim, da ću dobiti metak u leđa. Bio je rat, bilo me je strah, nisam razumjela što se događa oko mene", govorila je ta bivša pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” koji je djelovao pri Štabu Vrhovne komande Armije BiH. Kad ju je sudac pitao zbog čega je lagala kad se prijavljivala za američko državljanstvo, Rasema Handanović nije znala odgovoriti.
02.02.2019 11:30    Novosti   SIPA uhitila Milenka Gojgolovića Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, u zajedničkom djelovanju policijskih djelatnika Granične policije BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu, na graničnom prijelazu Karakaj, identificiran je i lišen slobode Milenko Gojgolović, rođen 1955. u Vlasenici, priopćeno je jutros iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Kako piše u priopćenju osumnjičeni je pod istragom i tereti se da je u svojstvu pripadnika VRS, na području općine Vlasenica, u ljeto 1992. godine, u logoru Sušica gdje su bili nezakonito zatočeni civili bošnjačke nacionalnosti, počinio ratni zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja. "Nakon lišenja slobode osumnjičeni je predan postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičenog i uputiti prijedlog za određivanje pritvora. Ovaj predmet značajan je u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina silovanja i seksualnog zlostavljanja u BiH. Navedeni osumnjičeni duže vremensko razdoblje boravio je u inozemstvu, u prekooceanskoj zemlji, te je bio nedostupan pravosuđu BiH, a lociran je identificiran i lišen slobode nakon kraćeg boravka u BiH", priopćeno je. Tužiteljstvo BiH, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH i inozemstvu, intenzivno radi na pronalasku i procesuiranju osumnjčenih za ratne zločine koji se nalaze u inozemstvu.
28.01.2019 18:31    Novosti   Ratni zločinac iz BiH neće odgovarati za silovanja i ubojstvo žene, štiti ga pravosudni sustav Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Siniša Milojčić identificiran je kao počinitelj ratnih zločina, sudionik silovanja i brutalnog ubojstva žene u okolici Banje Luke 1993., no on za to kazneno djelo vjerojatno nikada neće odgovarati jer je nakon rata odselio u Švedsku, čiji pravosudni sustav ga štiti jer je zločine počinio u doba kada je bio mlađi od 21 godine, objavila je u ponedjeljak Balkanska istraživačka mreža (BIRN). Kako prenosi ovaj portal specijaliziran za izvještavanje o slučajevima ratnih zločina, optužnica protiv Milojčića podignuta je još tijekom rata, a to je učinilo tadašnje banjolučko vojno tužiteljstvo. Slučaj je potom prepušten civilnom tužiteljstvu, a pravosuđe u BiH je 2012., nakon što je utvrđeno da je Milojčić državljanin Švedske te da stoga ne može biti izručen, zatražilo od te zemlje da preuzme kazneni progon. Švedska je zahtjev iz BiH odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imali između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem. Prema navodima iz optužnice podignute u BiH, Milojčića se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. sudjelovao u silovanju i ubojstvu ženske osobe na kupalištu Mirnica. Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti. Suoptuženi Trivić i Bajić su u BiH zbog ovoga osuđeni na ukupno 23 godine zatvora. Predsjednica udruge "Žena – žrtva rata" Bakira Hasečić kazala je kako je nevjerojatno da postoje zakoni koji štite silovatelje i ubojice te je potvrdila kako su zbog svega prosvjedivali u švedskom veleposlanstvu u BiH. "Rekli smo da ćemo ustrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i na razini prosvjeda, do Strasbourga i Vijeća sigurnosti UN, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako ga se ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da netko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno", kazala je Hasečić. Švedska nije potpisnica konvencije UN-a o ratnim zločinima Opća skupština Ujedinjenih naroda je još 1968. usvojila konvenciju kojom se sprječava postavljanje granica zastare za predmete ratnih zločina. U obrazloženju konvencije navodi se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti "najgnusniji zločini u međunarodnom pravu", zbog čega se treba osigurati njihovo procesuiranje bez obzira na protok vremena, podsjeća BIRN. Kevin Jon Heller, stručnjak za međunarodno pravo sa Sveučilišta u Amsterdamu, ocijenio je da švedski zakon, koji je praktično onemogućio procesuiranje jednog slučaja ratnih zločina, nije nedopušten ali jest neuobičajen. "Ne mislim da međunarodno pravo zabranjuje postojanje zastare u predmetima ratnog zločina. Naravno, postoji konvencija UN koja brani državama da zakonom predvide zastaru za ratni zločin, ali Švedska nije potpisala ovu konvenciju. Stoga smatram da Švedska može imati zakon u kojemu stoji da je moguća zastara za počinitelje mlađe od 21 godine, iako je ta dobna granica neobična s obzirom na to da su međunarodni tribunali uvijek postavljali granicu odgovornosti na punoljetnosti, odnosno 18 godina ", kazao je Heller.
25.01.2019 17:57    Novosti   Potvrđena optužnica protiv Drekovića, generala tzv. Armije RBiH Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je danas, 18. siječnja 2019. godine, optužnicu koja optuženika Ramiza Drekovića tereti da je počinio kazneno djelo Ratni zločini protiv civilnoga stanovništva iz članka 142. stavak 1. Kaznenoga zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U optužnici se navodi da je optuženik Ramiz Dreković, za vrijeme ratnoga stanja i oružanoga sukoba u Bosni i Hercegovini, između Armije RBiH i Vojske Republike Srpske, kao zapovjednik 4. korpusa ARBiH, postupao suprotno pravilima međunarodnoga humanitarnoga prava i to odredbama članka 3. IV. Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, članka 51., 57. i 85. Dopunskoga protokola I. uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine, o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i odredbi članka 13. Dopunskoga protokola II. uz Ženevsku konvenciju od 12. kolovoza 1949. godine, o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, pa je u razdoblju od 21.05.1995. godine do 07.06.1995. godine naredio da se izvrši napad na većinsko srpsko civilno stanovništvo Kalinovika, i to na način što je naredio potčinjenim artiljerijskim jedinicama 4. korpusa ARBiH, lociranim na širem području Bjelimića, općina Konjic, da iz topova kalibra 130 mm, haubica kalibra 105 mm, 122 mm i 155 mm, izvrše napad na civilno stanovništvo i napad bez izbora cilja granatiranjem područja naseljenoga mjesta Kalinovik, koji je za cilj imao i koji je prouzročio širenje straha i užasa među civilnim stanovništvom Kalinovika (teror), a pripadnici artiljerijskih jedinica 4. korpusa ARBiH su izvršavali navedene naredbe ispaljujući artiljerijske projektile velike razorne moći na području naseljenoga mjesta Kalinovik.
17.01.2019 17:14    Novosti   Zdenko Andabak tuži BiH za oko 50.000 KM Zdenko Andabak, pravosnažno oslobođen u dva predmeta za zločine počinjene na području Livna, tuži Bosnu i Hercegovinu za oko 50.000 konvertibilnih maraka (KM) zbog boravka u pritvoru i kućnom pritvoru, zabrane putovanja i narušena ugleda. Na pripremnom ročištu pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH, Andabakov odvjetnik Esad Fejzagić je naveo da je njegov klijent tužio BiH zbog petomjesečnog boravka u pritvoru, stodnevnog boravka u kućnom pritvoru, trogodišnje zabrane putovanja i što mu je uhićenjem i optuživanjem za ratni zločin narušen ugled. Nađa Hozić iz Pravobraniteljtva BiH kazala je da osporava osnove zahtjeva jer je, po njenoj ocjeni, previsok i paušalno opredijeljen. Na pripremnom ročištu nije rečeno o kojem iznosu se radi, a Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je iznos koji traži Andabak potvrđen iz Pravobraniteljstva BiH. Tom ročištu nije nazočio Andabak, a njegov odvjentnik je Sudu i Pravobraniteljstvu predao materijalne dokaze, među kojima su i dvije oslobađajuće presude, te iznio prijedloge za saslušanje svjedoka i vještaka koje je Sud prihvatio. Dogovoreno je da će Andabak i njegova supruga svjedočiti o posljedicama koje je uhoćenje optuživanje i pritvaranje imalo po njihovu obitelj, dok će Hajrudin Peljto svjedočiti o statusu i ugledu Andabaka kod kolega i prijatelja, a bit će izvršeno i psihijatrijsko i financijsko vještačenje. Andabak je u jednom predmetu oslobođen optužbi za udjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu, te u nasilnom preseljenju srpskog stanovništva, nezakonitom zatvaranju i doprinošenju sustava zlostavljanja na području Livna. U odvojenom postupku je pravosnažno oslobođen optužbi za zločine počinjene u Grborezima kod Livna. Glavna rasprava u tom predmetu zakazana je za 21. ožujak.
12.01.2019 14:06    Politika   ​Krstičević o prijavi za ratni zločin kod Jajca: 'Potpuno sam čist i nevin' Ministar obrane i potpredsjednik hrvatske vlade Damir Krstičević u subotu je u Splitu komentirao prijavu koja je protiv njega u Srbiji podnijeta zbog ratnih zločina na području Jajca.
06.12.2018 20:39    Novosti   Nekoliko ljudi na policiji zbog ratnih zločina 1991.! Među uhićenima i djelatnik Gradske uprave Neslužbeno se doznaje da je jedan od uhićenih zaposlenik Gradske uprave u Vukovaru, a drugi Zajedničkog vijeća općina. Policija ih je nakon uhićenja prevezla u Osijek, budući da će istragu nad njima voditi Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku.
06.12.2018 18:04    Novosti   General tzv. Armije RBiH Dreković će se braniti sa slobode Sud Bosne i Hercegovine odbacio je danas prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje mjere pritvora Ramizu Drekoviću, generalu tzv. Armije RBiH, potvrdio je Feni Drekovićev odvjetnik Mirsad Crnovršanin. Prema tom rješenju, Dreković će se braniti sa slobode. Odvjetniku Crnovršaninu zasad nije poznato je li Sud eventualno odredio mjere zabrane njegovom branjeniku. Detalji iz sudskog rješenja bit će mu poznati kad dobije pismeni otpravak, rekao je. Ramiz Dreković uhićen je jučer u Sarajevu zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1995. godine na području Kalinovika.
26.11.2018 14:46    Crna kronika   Ranka Tomić osuđena na pet godina zatvora za ratni zločin počinjen u BiH Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu osudilo je na pet godina zatvora Ranku Tomić za ratni zločin počinjen 1992. godine u mjestu Radić, kod Bosanske Krupe zbog zlostavljanja 18-godišnje bolničarke Armije RBiH Karmen Kamenčić.
20.11.2018 21:32    Novosti   Pokrenuta istraga zbog ratnog zločina, isplivali mučni detalji Zbog sudjelovanja u fizičkome i psihičkom zlostavljanju zarobljenoga pripadnika 1. gardijske brigade Hrvatske vojske nakon okupacije Vukovara u studenome 1991., osječko Županijsko državno odvjetništvo donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv 50-godišnjeg državljanina Srbije, kojega tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, izvijestilo je to odvjetništvo u utorak. Sumnja se da je okrivljenik 21. studenoga 1991. u Vukovaru, nakon okupacije grada, kao pripadnik paravojne postrojbe "Leva supoderica" zajedno s njezinim pripadnicima iz prostorije na Veleprometu, u kojoj su bili zatočeni, zlostavljani i ubijani civili i pripadnici hrvatskih Oružanih snaga, izveo zarobljenog pripadnika I. gardijske brigade HV-a, danas 48-godišnjaka, te ga odveo u kuću u Vukovaru. Kako bi se prije likvidacije iživljavali nad njim, skinuli su s njega jaknu i majicu te ga golog do pojasa posjeli na stolac, vrijeđali i pljuvali po licu govoreći mu da je ustaša, udarali ga dlanom i šakama po glavi te glavom o stol, otvorenim plamenom upaljača palili po lijevoj nadlaktici i lijevom uhu, a plamenom svijeće po bradavicama. Sumnja da je 50-godišnji okrivljenik zarobljenika udario bocom po glavi i tako ga porezao po tjemenu i čelu, nakon čega mu je grlić boce zabio u desnu stranu prsa u blizini pazuha i nanio mu duboku ubodnu ranu. Grlićem razbijene boce napravio mu je i duboki rez na desnoj nadlaktici, a zatim mu je prišao s leđa i grlić zabio u predjelu desne lopatice. Istodobno su mu ostali pripadnici paravojne postrojbe prijetili mučenjem, a zarobljenik je uz bolove zbog fizičke torture trpio i intenzivan strah zbog prijetnja kojima je bio izložen. Nisu ga ubili jer su ga iz spomenute prostorije izvukla i spasila dvojica pripadnika paravojnih postrojba koja su stigla u međuvremenu, piše Jutarnji.
15.11.2018 18:13    Novosti   Uhićen Željko Marić koji se tereti za ratni zločin Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, policijski službenici SIPA-e su locirali i lišili slobode osumnjičenog Željka Marića, zvanog ”Nindža”, rođenog 1968. godine u mjestu Bjelavci, općina Kakanj. Marić se tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Osumnjičeni je pod istragom i tereti se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba između HVO-a i Armije RBiH na području općine Vareš u listopadu 1993. godine kao pripadnik Sedme bojne Vojne policije HVO Vitez postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i ženevskih konvencija o zaštiti civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika za vrijeme rata. Marić se tereti da je namjerno nanosio snažnu fizičku i psihičku bol ratnim zarobljenicima i civilima bošnjačke nacionalnosti koji su bili zatvoreni u zgradi Vojne policije HVO Vareš. Nakon ispitivanja osumnjičenog, postupajući tužitelj će donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
03.07.2018 18:31    Novosti   ​Hrvat u BiH uhićen zbog ratnog zločina Granična policija Bosne i Hercegovine je potvrdila da su njezini pripadnici uhitili hrvatskog državljanina kojega vlasti u BiH sumnjiče za ratni zločin.
13.06.2018 18:33    Crna kronika   Osumnjičeni za ratni zločin u Prijedoru izručen pravosuđu BiH Njemačke vlasti izručile su u srijedu vlastima BiH Srbina kojega se sumnjiči za nasilno odvođenje na smaknuće zarobljenih bošnjačkih civila na području općine Prijedor na početku rata u toj zemlji.
14.03.2018 17:47    Novosti   Martin Frančešević pod istragom za ratne zločine? Nastavak suđenja bivšem zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH (ABiH) Sakibu Mahmuljinu, kojeg se tereti da nije spriječio ubojstva i nečovječna postupanja pripadnika odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića a koji su, prema navodima optužnice, od 11. do 29. rujna 1995. ubili 52 ratna zarobljenika, odgođen je u Sudu BiH dok se ne pribave informacije o tome provodi li se protiv vještaka Martina Frančeševića istraga za ratne zločine. Vještak Frančešević je trebao iznijeti nalaz i mišljenje kao vještak vojne struke, ali je Obrana optuženog Mahmuljina zatražila da se suđenje odgodi. Mahmuljinov branitelj Nermin Mulalić je naveo da je Obrana iz medija saznala da je Tužiteljstvo BiH u drugom predmetu tražilo izuzeće Frančeševića jer je pod istragom da je počinio zločin nad Srbima. “U izvještaju nevladine organizacije BIRN-a navodi se da je postupajući tužitelj u tom predmetu, Miroslav Janjić, tražio izuzeće vještaka Frančeševića zbog pristranosti, tj. jer se vodi istraga za zločine nad Srbima u Brčkom”, rekao je Mulalić. Zoran Božić, predsjedatelj Sudskog vijeća, rekao je da se suđenje odgađa dok Obrana ne pribavi dokaze kako bi se eventualno odlučilo o izuzeću vještaka. Božić je napomeenuo i da je upravo na osnovu vještačenja Frančeševića optužnica protiv Mahmuljina potvrđena. BIRN
17.02.2018 08:48    Novosti   Bošnjaci počeli pripreme za tužbu protiv Hrvatske Predstavnici Saveza logoraša BiH sastali su se u Sarajevu s odvjetnikom Antom Nobilom kako bi, nakon punomoćne presude Prliću i drugima, razgovarali o mogućem pokretanju tužbe protiv Republike Hrvatske, javlja agencija Anadolija. Nobilo je ponovio raniji stav da postoji osnova za tužbu protiv Republike Hrvatske. "Postoji osnova za tužbu i to putem odgovornosti Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka. Dakle, tri ključna čovjeka Republike Hrvatske. Na taj način postoji i pripisana odgovornost Republici Hrvatskoj. Ali, odluku mora donijeti Udruženje logoraša,idu li, ne ja", rekao je Nobilo, dodajući kako bi tužba išla po logorima. "Ako krenemo, onda ćemo krenuti po logorima. Dakle, tamo gdje je veći logor bit će skupna tužba, a ako ima nekoliko zatočeničkih centara unutar jedne općine, onda ćemo ići po općinama. Ići ćemo po modelu kako je i u haškoj presudi Prlić i drugi. U osnovi, to će biti pojedinačne tužbe. Dakle, tužbe logoraša, koji su nezakonito bili uhićeni i zatočeni, protiv Republike Hrvatske", kazao je Nobilo. Istaknuo je da je svjestan da će reakcije Hrvatske biti, kako je rekao, vrlo žestoke. "Kada sam ja prvi put u medijima spomenuo to odmah isti dan su predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora izjavili da Hrvatska nije odgovorna i zauzeli su čvrst stav premda je to prejudiciranje i utjecaj izvršne vlasti na pravosuđe. O tome zadnju riječ treba reći pravosuđe, a ne političari. Ako dođe do podizanja 10, 15 ili 20 tisuća tužbi, reakcije će biti žestoke, ali radi se o temeljnim ljudskim pravima. Ja smatram da su temeljna ljudska prava iznad interesa država i interesa nacija i da nema sreće nacija i država koja se temelji na kršenju ljudskih prava. Ako je došlo do kršenja ljudskih prava onda je najmanje što se može, obeštetiti žrtvu. To je dobro i za Hrvatsku i za BiH radi rješavanja posljedica posljednjeg rata. Mislim da je hrvatski nacionalni interes, mada to nitko u Hrvatskoj ne misli, da Hrvatska obešteti zatočenike HVO-a logora", rekao je odvjetnik, dodajući kako se spominje cifra od oko 40.000 logoraša, naglasivši kako je vjerojatno nakon 25 godina njih 10-15 tiduća umrlo. Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, je istaknuo da će na sastanku razgovarati o koracima koji slijede u sljedećem razdoblju kada je u pitanju podnošenje tužbenih zahtjeva za obeštećenje žrtvama. "Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u slučaju Prlić i drugi jasno kazao da postoji odgovornost Republike Hrvatske. Naravno, mi bismo voljeli da se sve to riješi mirnim putem. Želimo poslati jednu poruku da ovo radimo nerado. Nije nam drago. Međutim, žrtve to zahtjevaju, žrtve s terena. Ne bismo željeli da bilo koji naš korak učini bilo kakvu dodatnu podjelu i ne bismo željeli da stvori još veće tenzije u BiH. Zločin je učinjen, zločin je dokazan, žrtve postoje i žrtvama treba neko izvršiti reparaciju. Tko je kriv? Kriv je onaj čija je odgovornost dokazana u presudi Prlić i drugi", rekao je Mešković. Naglasio je da je svjestan svih poteškoća i prepreka s kojima će se suočiti u sljedećem razdoblju. "Međutim, isto tako smo svjesni da ćemo vjerojatno i sigurno na kraju pobijediti i da će žrtve biti obeštećene. Ali relanost je jedna. Koliko god ne uvažavali neke presude, te preusude su definitivne i konačne. Sud je svoje kazao. Da je sud drugačije kazao mi uopće ne bismo djelovali, poštovali bismo sve presude kao i dosad", kazao je Mešković. Profesor Alaudin Veledar, i jedna od bivših logoraša, izjavio je da su konačno morali doći do odluke da pokrenu ovu tužbu. "Mi smo morali jedanput pokrenuti tužbu. Sud u Hagu je presudio i donio je presudu da je to bio međunarodni oružani sukob, znači da je izvedena agresija. Mi znamo šta je agresija. Dokazano je da su jedinice Herceg-Bosne sudjelovale u zločinima", rekao je Veledar. Sastanku s odvjetnikom Nobilom nazočili su brojni bivši logoraši i druge žrtve torture i djelovanja Herceg-Bosne na području BiH.