Tag: rad

08.11.2019 19:30    Novosti   U općini u Hrvatskoj se više od godinu dana ne radi nedjeljom: Evo kakva su iskustva I dok se u Hrvatskoj na temu zabrane rada nedjeljom govori već godinama, a KTC najavljuje kako će njihovi djelatnici od 1. siječnja imati slobodne nedjelje, u Općini Ivankovo, nedaleko od Vinkovaca, već više od godinu dana nema rada nedjeljom.
03.11.2019 12:28    Novosti   Slovenačke vize za rad nestale na putu prema Sarajevu, bh. građani u opasnosti od gubitka posla Pretpostavlja se da su izgubljene u poštanskom prometu
20.10.2019 16:21    Gospodarstvo   Crna Gora: Prva neradna nedjelja za zaposlene u trgovinama Novi zakon stupio na snagu
05.10.2019 09:05    Novosti   Vlada FBiH: Ne može se studirati i raditi U Hrvatskoj su se također lomila koplja oko ovog zakona, na koji se čekalo četiri godine.
06.09.2019 18:22    Novosti   Skoro 2.300 radnika iz BiH radi u Crnoj Gori Delegacija Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na čelu sa direktorom Muamerom Bandićem, posjetila je Zavod za zapošljavanje Crne Gore i tom prilikom je upriličen susret s direktorom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljom Mustafićem i njegovim suradnicima
27.05.2019 11:31    Gospodarstvo / Regija   ​Traže se studenti za rad: Plaća šest tisuća kuna U suradnji sa Studentskim servisom Studentskog centra Mostar traže se studenti za rad u Cavtatu.
28.04.2019 09:17    Teme Svijet   Mladi Hrvat gorko razočaran životom i radom u Njemačkoj Marko Mihaljević, 27-godišnji magistar primarnog obrazovanja, prije sedam mjeseci je iz Babine Grede došao u Frankfurt i zaposlio se na građevini.
27.04.2019 15:43    Novosti   VIDEO Mladić gorko razočaran životom i radom u Njemačkoj: 'Ako ste mislili dolaziti, radije nemojte' ​Marko Mihaljević, 27-godišnji magistar primarnog obrazovanja, prije sedam mjeseci je iz Babine Grede došao u Frankfurt i zaposlio se na građevini. On je jedan od mladih ljudi koji nisu uspjeli pronaći posao u domovini, pa je u nadi za boljom budućnosti otišao u Hrvatima omiljenu zemlju, Njemačku.
25.04.2019 15:59    Novosti   Neće se više obustavljati isplata mirovina umirovljenicima u FBiH koji žele raditi Već dulje od godinu dana u Federaciji BiH umirovljenici nemaju mogućnost primanja mirovine i zasnivanja radnog odnosa istodobno.
11.03.2019 15:33    Novosti   ​Smijenjena šefica Centra za socijalnu skrb u Zadru Upravno vijeće zadarskog Centra za socijalnu skrb na svojoj trećoj sjednici odlučilo je razriješiti ravnateljicu Vesnu Burčul, čiju je smjenu, zbog tragičnog događaja na Pagu, predložila resorna ministrica Nada Murganić.
06.03.2019 09:10    Novosti   Mostarski Centar za socijalni rad odbacuje optužbe, uključit će se inspekcija Centar za socijalni rad Mostar demantirao je i kategorički odbacio sve tvrdnje majke iz Mostara, čiji je slučaj podigao na noge više tisuća žena u ovom gradu, a koja je ustvrdila da su se radnici ovog centra neprofesionalno odnosili prema njoj i njenoj djeci.
04.03.2019 14:20    Novosti   ​Glasnogovornik suda: Djeca su trebala biti oduzeta, ali je Centar to zaustavio Glasnogovornik Općinskog suda Denis Klarendić dao je izjavu za medije o slučaju obitelji na Pagu, prenosi index.hr.
25.01.2019 13:25    Politika   ​Zakon o radu FBiH ide na Ustavni sud Odmah nakon svojevremenog donošenja Zakona o radu u Federaciji nastale su brojne turbulencije, mnoga osporavanja i sukobi, a novi vid će biti nova apelacija Ustavnom sudu FBiH od strane entitetskog potpredsjednika Milana Dunovića.
19.11.2018 16:09    Novosti   Koliko vrijedi rad Bosanaca i Hercegovaca na Istoku, a koliko na Zapadu? Iseljavanje građana BiH rezultat je loše politike, slabog imovinskog stanja i u konačnici želje za boljim životom i prosperitetnijom budućnošću mladih. Građani BiH, posebno mladi i visokoobrazovani kadrovi, najviše odlaze u zemlje zapadne Europe, na Bliski istok, pa čak i u zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka, ponajviše u Češku. Da su se mladi i visokoobrazovani Bosanci i Hercegovci dobro pokazali širom svijeta, govori i činjenica da veliki broj mladih ostaje negdje vani te svojim poslodavcima dovode prijatelje i rodbinu, koje oni objeručke prihvaćaju. No, postavlja se pitanje koliko vrijedi bosanskohercegovačka glava na Istoku, a koliko na Zapadu? Kako su plaćeni radnici iz BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Austriji, Češkoj, Švicarskoj...? Osnovna plaća ne zadovoljava potrebe radnika Diplomirani pravnik iz Brčkog (identitet poznat redakciji), koji radi kao konobar u Dubaiju, mjesečno zarađuje 1.500 dirhama (oko 750 KM), za šest dana rada u tjednu, osam sati dnevno. "Naravno da osnovna plaća ne zadovoljava moje potrebe, ali, na svu sreću, skoro pa tri plaće zaradim na bakšišu", kazao nam je on. Kompanija u kojoj radi za svoje radnike snosi troškove smještaja i hrane, a naš sugovornik naglašava da mu to mnogo olakšava život, ali i smještaj i hrana nisu zadovoljavajući. Ističe da, bez obzira na to što u živi i radi u jednom od najskupljih gradova te što mu kompanija osigurava stan i prijevoz, on traži bolji posao jer rad za skoro 750 KM ga podsjeća na domovinu iz koje je pobjegao. Kaže da radni odnos u Dubaiju ima i mane i prednosti. On, ali i ostalih više od 89 posto stanovnika Dubaija koji nemaju UAE državljanstvo, ima zdravstveno, ali nema mirovinsko osiguranje. Prema ugovoru o radu ima pravo na 30 dana plaćenog godišnjeg odmora. "Posao je dobar, ali duh i tijelo se lome daleko od BiH, ako u sljedećih sedam-osam mjeseci ne uspijem naći posao s kojim ću više zarađivati, dat ću otkaz i vraćam se u Bosnu", zaključuje naš sugovornik i dodaje da je više puta aplicirao na poslove u svojoj struci, ali da svaka ponuda koju je dobio matematički nije bila bolja od one koju sad ima, te ih i nije prihvatio. Naglasio je da je u pravnim tvrtkama u kojima je aplicirao kao državljanin BiH, za poslove "paralegal" i "legal assistant", dobivao plaću za oko 500 maraka veću od one koju sada ima te je nije prihvatio, jer bi u tom slučaju morao sam sebi plaćati troškove stana. Može se uštedjeti i putovati Magistrica komunikologije (također nije željela da joj spominjemo ime), koja je radila u Brnu kao tehnička podrška u međunarodnoj korporaciji, imala je plaću 29.500 CZK (oko 2.200 KM), s tim da je puno više "izlazila" u slučaju kada je bila noćna smjena. Stanarina i režije se mogu naći između 200 i 300 eura ukupno. Radi se od ponedjeljka do petka, dok su vikendi i praznici slobodni. "Može se uštedjeti tko hoće, a isto tako može se mnogo putovati u slobodno vrijeme s obzirom na jeftine karte, bilo avionske ili autobusne/s vlakom", kaže naša sugovornica, koja se vratila u Sarajevo i dodala da joj je ispala "neka" poslovna opcija u BiH, ali da ipak misli da će se na "kraju balade" opet obresti u Češkoj. Inžinjer hidrobiologije iz Brčkog, koji živi i radi u Liberecu na sjeveru Češke, trenutno je zaposlen u ugostiteljstvu, na poslovima u kuhinji i prijavljen je na minimalac koji iznosi oko 500 eura. Uz bakšiš, mjesečno zaradi između 700 i 750 eura. "Za stan izdvojim oko 400 eura, plus ostali troškovi, a da nemam cimera, jednostavno ne znam kako bih pokrio mjesečne troškove", kaže naš sugovornik sa sjevera Češke. On kaže da se u Češkoj veoma lako dolazi do posla, pogotovo do onih poslova koje Česi ne žele raditi te je čak našao i posao u svojoj struci, ali je plaća bila manja nego u ugostiteljstvu pa je ostao izvan struke. Kaže da se radnici mogu opredijeliti za neki od popularnih smještaja, naprimjer dom, gdje se u najam uzima soba, ali to većinom koriste doseljenici iz Ukrajine. Mirovinsko i zdravstveno su na minimumu, što je na granici s utajom poreza, prema važećim zakonima u Češkoj, kaže naš sugovornik jer on "otkucava" mjesečno minimalno 200 radnih sati. Međuljudski odnosi i poštovanje radnika na visokoj razini Magistrica komunikologije iz Sarajeva, koja živi i radi u Temišvaru, prije prelaska u Rumunjsku je živjela u Brnu u Češkoj. Dnevno je radila 8 sati, uz sat pauze, na poslovima tehničke podrške za jednu američku tvrtku tipa "call centra". Plaća joj je bila u visini između 1.200 i 1.500 eura u prvih šest mjeseci, uz topli obrok od oko 3,5 eura po danu. "Stanarinu sam plaćala oko 250 eura za sobu u stanu sa više ljudi, što je uključivalo i režije, te mi je plaća bila više nego dovoljna za ugodan i dobar život, pogotovo jer se svaka tri mjeseca plaća povećavala, a isplaćivana je svaki mjesec u isti minut", prisjeća se naša sugovornica. Ona je, osim plaće, imala privatno i državno zdravstveno osiguranje te plaćenih 5 tjedana godišnjeg odmora te plaćeno bolovanje. Bila je zadovoljna međuljudskim odnosima, koji su odlični, jer se dosta pazi na ophođenje prema kolegama. Povišenog tona ne smije biti na poslu, kao ni ružnih riječi, jer prekršitelj tih pravila odmah slijedi opomena pred otkaz. Iako ju je život odveo u nove radne pobjede i veoma dobre projekte u Rumunjskoj (zaposlena u nevladinom sektoru), kaže da bi se rado vratila u Sarajevo kad bi imala iste uvjete rada koje je imala u Brnu, jer se tamo radnik iznimno poštuje. Poslodavci s Balkana donose sivu ekonomiju u zapadnu Europu Diplomirana pravnica iz Sarajeva okušala je sreću dva puta vani, u Austriji i Švicarskoj. U Austriji, blizu grada Liezena, čistila je apartmane za 100 eura po danu, bez dana odmora, a kada je shvatila da je poslodavac, koji je s područja Balkana, neće zaposliti prema vrijedećim zakonskim propisima u Austriji, vratila se u BiH. U Švicarskoj je imala sličan scenarij, također s "prijateljima" s naših prostora kojima je čuvala troje djece te čistila i kuhala za dvije obitelji, bez slobodnih dana za 500 eura mjesečno, opet nacrno. Kada je shvatila da ni ovdje neće moći zasnovati radni odnos, odlučila se vratiti u Sarajevo. U ovisnosti od vrste posla, ovisi i visina plaće. Mladi ljudi iz BiH, ali i sa cijelog Balkana danas kotiraju u svjetskom "human resource" sektoru, kao odlični, pametni i vrijedni radnici. Potreba za kvalitetnim kadrovima na Bliskom istoku je ogromna, a sama činjenica da 89 posto stanovništva dolazi iz drugih zemalja govori u prilog tome koliko se stranaca zapošljava na tom području. Slično je i u zemljama istočne i zapadne Europe. U Češkoj, kao oazi "humanog kapitalizma", za razliku od onog "tvrđeg" zapadnoeuropskog, odnosno bliskoistočnog, bosanskohercegovački građani su se odlično snašli. Bosance kao naciju odlikuje snalažljivost, prilagodljivost i veoma brz uspjeh bilo gdje u svijetu. Ipak, svi naši sugovornici su mišljenja da, prije odlaska bilo gdje, dobro razmislite, a kada se odlučite za odlazak iz domovine, posao tražite na pametan način. To, prije svega, znači apliciranje samo na one poslove za koje ste kvalificirani i ne prihvaćati ništa manje od onoga što zaslužujete u skladu sa svojom stručnom spremom i sposobnostima, piše Dnevni avaz. Na kraju, zanimljivo je primijetiti da nijedan od naših sugovornika nije želio da mu otkrivamo identitet. Zašto? Je li moguće da se mladi Bosanci i Hercegovci, mahom visokoobrazovani, smatraju krivima zato što, trbuhom za kruhom, bez ikakve odgovornosti za stanje u BiH na koje nimalo nisu utjecali niti su to mogli, posao i sreću traže izvan domovine?
01.10.2018 13:20    Gospodarstvo / Regija   ​Hrvatska tvrtka uvodi četverodnevni radni tjedan Hoćemo li u budućnosti raditi četiri pa se odmarati tri dana? Ovu radnu shemu koja ima sve više promicatelja diljem svijeta odlučila je isprobati i jedna hrvatska tvrtka.
17.09.2018 22:54    Tehnologija   YouTube TV uveo ''tamni način rada'' Mobilna YouTube aplikacija je nedavno dodala “tamni način rada” (dark theme). YouTube TV mobilna aplikacija je još uvijek svijetla kao ranije, ali ako koristite web verziju – imate sreće. Krajem srpnja neke YouTube aplikacije su nadogradile novu mogućnost “tamnog načina rada”. Ova opcija vam omogućava da smanjite osvijetljenost ekrana i doživite YouTube s tamnom pozadinom. Sada je dostupna za YouTube TV na web pretraživaču. Sve što trebate uraditi jeste otvoriti YouTube TV na vašem pretraživaču, kliknuti ikonu profila, postavke zatim odabrati “tamni način rada/dark theme” opciju. Ovaj način se uskoro očekuje i na mobilnim aplikacijama.
10.09.2018 19:37    Politika   Parlament BiH već devet mjeseci nije usvojio nijedan novi zakon, a plaća veća od 5 000 KM Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine već devet mjeseci nije usvojila nijedan novi zakon. Od ukupno 12 novih zakona koji su doneseni u aktualnom mandatu, državni parlamentarci predložili su samo jedan, dok je sve ostale izradilo Vijeće ministara BiH, piše klix.ba.
03.09.2018 10:24    Gospodarstvo / Regija   ​Radnici 3. maja na radnim mjestima, ali nema materijala za rad Radnici riječkog Brodogradilišta 3. maj danas su došli na svoja radna mjesta, a Štrajkaški odbor odlučio je da se štrajk, koji je u petak stavljen u mirovanje, prekida, izjavio je predsjednik Štrajkaškog odbora Veljko Todorović.
11.08.2018 12:57    Novosti   Radnici otkrivaju mračnu stranu rada na kruzerima: Je li novac vrijedan horora? Nikola Arnautović (22) pronađen je početkom tjedna obješen u kabini kruzera Carnival Fascination. Na brodu je radio kao spasioc na bazenu, a pronađen je u svojoj kabini. Njegove kolege s kruzera kažu da je Nikola pronađen obješen na stubištu koje vode prema kabinama, pišu srpski mediji. "Nikola se objesio na stubištu gdje ljudi rijetko prolaze, jer vode prema samo nekoliko kabina. Prvi ga je našao voditelj tima, koji je išao prema svojoj kabini. Rekao nam je da u trenutku kada je našao Nikolu da mu je tijelo već potamnjelo", ispričala je Meta Martono, koja radi na kruzeru Carnival Fascination. Što se točno dogodilo istraga tek treba pokazati, no posada na kruzeru potpuno je sigurna da je riječ o samoubojstvu. Meta Martono je navela jedan detalj kojeg policija istražuje kao mogući razlog ove tragedije, piše Express. "Samo dva dana prije Nikoline smrti našao se sa šeficom ljudskih resursa i tražio je hitno bolovanje, što je ona odbila. Oni su sada jako osjetljivi zbog ovoga što se dogodilo. Razlog zbog kojeg nije mogao dobiti bolovanje je taj što je bio novi zaposleni, mislim da je došao u lipnju raditi", rekla je Meta. Kako dodaju ostale kolege, Nikola je bolovanje tražio zbog depresije, koja je, dodaju, bila očigledna. Kao razloge depresije naveli su obitelj i ogromnu količinu posla. Nije prošlo dugo otkako je priča objavljena, a da se nisu javili mnogi drugi koji su radili ili još uvijek rade na brojnim kruzerima. Većina otkriva tamnu stranu tog posla, koji privlači mnoge mlade zbog dosta dobre plaće, putovanja i upoznavanja novih ljudi, ali rad na kruzerima je, kako izgleda prema pričama nekih koji su to probali, vrlo često pravi horor. Mnogi su tako po komentarima otkrili kako rade i po 18 sati dnevno, da ih šefovi maltretiraju, te da nemaju slobodne dane, što ih dovodi do nezadovoljstva i depresije. "Na kruzerima nemate slobodne dane. Možete eventualno imati neki slobodan sat, ali meni je alarm stalno bio uključen. Radio sam u sportskoj grupi, nadzirao sam goste koji su se penjali po umjetnoj stijeni. Iako mi je u ugovoru pisalo da sam zadužen za sportske aktivnosti gostiju, postojao je i dio ugovora u kojem je pisalo “osim sportskih i druge poslove”. Ispostavilo se da sam više puta morao plesati kao muški striper na disko večerima koje su bile rezervirane samo za cure", ispričao je za Insider jedan od bivši zaposlenika kruzera. Svoje iskustvo opisao je jedan DJ, Elbrad, koji je na kruzerima proveo dvije godine. "Možda najodvratniji dio na kruzerima bila je hrana. Posada ne jede isto što i gosti, a ono što smo jeli teško se moglo nazvati hranom. To je više izgledao kao nešto izvađeno iz smeća. Neki su kuhari imali i svoje tehnike. Stavljali su nešto u hranu kako bi nam stolica bila mekana, jer je lakše prolazila kroz WC", ispričao je. Iako dobar dio onih koji rade na kruzerima govore kako su zadovoljni plaćom, prema svim pokazateljima, plaće na kruzerima nisu toliko velike, ponekad su to iznosi koji se mogu zaraditi u nekoj od siromašnijih država, a radnici na kruzeru puno više mogu zaraditi od napojnica. Napojnice ovise od gosta do gosta, neki ih tijekom cijelog krstarenja ne daju uopće, dok ih neki dijele stalno. No, ni to nije sve. "Najčešće spavamo po dvoje ili troje u kabini, koje su jako malo i uglavnom su to kabine bez prozora. Zidovi između kabina su toliko tanki da čuješ sve što ljudi govore u susjednim kabinama, a tuš je od ostatka kabine odvojen zavjesom. U ugovoru uopće nema klauzule o godišnjem odmoru, a ako dobijete otkaz, nemate se kome žaliti. Nemate se kome obratiti, ne možete se javiti nekom direktoru, ne možete se žaliti, a vrlo često vam neće dati nikakvo konkretno objašnjenje. Platit će vam avion da se vratite kući i to je kraj priče", ispričao je jedan bivši radnik na kruzeru. Prije nekoliko godina pojavio se video koji je prikazao kako sto radnika imaju dostupno samo dva tuša i jedan WC, dok ih je u jednoj kabini spavalo šestero u krevetima na kat. Inače, slučajevi poput Nikole Arnautovića nisu rijetkost. U veljači 2017. godine perač suđa iz Indije također je pronađen mrtav u kabini, obješen. U ožujku 2016. godine, kuhar na kruzeru Island Princess također je pronađen obješen u kabini. Bio mu je to prvi posao na kruzeru, a neki od njegovih kolega su tada pričali da je počinio samoubojstvo zbog stresa i velikog pritiska svojih nadređenih. U srpnju 2015. godine 33-godišnji Britanac pronađen je obješen u svojoj kabini. Bio je kuhar i to mu je bio prvi put da radi na kruzeru, a pronađen je mrtav dok je kruzer bio u Bordeauxu. Neke kompanije konobarima i poslužiteljima tjedno oduzimaju od plaće određeni iznos, recimo 10-20 dolara za razbijeno posuđe, bez obzira jesu li nešto razbili ili ne, a neki zaposlenici, naročito oni u kuhinji ili praonici, gornju palubu, od posla i umora ne vide tjednima.
05.08.2018 14:55    Tehnologija   ​7 grešaka zbog kojih klima-uređaji ne rade ispravno Kako bi vam maksimalno služio i optimalno hladio, klimatizacijski uređaj potrebno je održavati i paziti na određena pravila u njegovu radu. Izbjegavajte idućih 7 grešaka koje svi radimo i klima-uređaj dugo će vas služiti i ugodno hladiti.
29.07.2018 14:54    Gospodarstvo / Svijet   ​Eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao se uspješnim Ovih dana opjevani slučaj novozelandske tvrtke samo je posljednji u nizu pokušaja skraćivanja radnog vremena, od kojih mnogi završavaju uspješno jer su radnici zadovoljniji i efikasniji na poslu, a te efekte potvrđuju i znanstvena istraživanja.
17.06.2018 12:24    Novosti   Austrija uvodi četiri radna dana tjedno Austrijska vlada dogovorila je fleksibilno radno vrijeme, koje će u toj državi omogućiti radni dan od 12 sati, ali i radni tjedan od četiri dana. Vlada ističe da radni dan od osam sati ostaje zakonski normalno radno vrijeme, kao i da 40 sati tjedno ostaje pravilo. Međutim, novi model predviđa da prosječno tjedno radno vrijeme kao i do sada ne smije prekoračiti 48 sati, a tjedna gornja granica ostaje na 60 sati, pišu Nezavisne novine. Istovremeno, omogućava se radni dan od 12 sati i tjedan od četiri radna dana. Zaposleni, u slučaju povećanja radnih sati, imaju pravo to odbiti iz osobnih razloga, na primjer zbog obaveze prema djeci. Novi zakon neće dirati u dodatke za prekovremene sate. Prema novom modelu, maksimalno četiri puta u godini, i ne u četiri uzastopna vikenda, moguće je zaposlenima naložiti rad za vikend ili praznike. Zaposleni mogu birati hoće li prekovremene sate upisati kao slobodne dane ili tražiti da im se oni isplate, pišu Nezavisne. Vlada je istaknula da su nova pravila prilagođavanje modernim uvjetima života, ali koja stvaraju i mogućnost za produženi vikend, te i za poduzetnika da pokrije proizvodnju u vrijeme kada postoji velika potražnja. Prema računici austrijske vlade, na primjer, ako jedan kuhar ili konobar u restoranu radi tijekom dvije subote po 11 sati, imat će osam prekovremenih sati, što znači da će dobiti jedan slobodan dan.
30.05.2018 14:47    Politika   Otvorena rasprava o inicijativi Udruženja za izmjenu Poslovnika o radu Doma naroda Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH razgovarala je danas s čelnicima Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruženja i Mladenom Pandurevićem, direktorom, o incijativi Udruženja poslodavaca Federacije BiH za imjenom Poslovnika o radu Doma naroda.
21.05.2018 09:43    Novosti   Vlasti ne mogu provesti povelju koja štiti radnike i siromašne Vlada Federacije BiH zbog, kako je službeno potvrdila, neispunjavanja uvjeta nije mogla prihvatiti poziv Odbora za socijalna prava Vijeća Europe da prihvati odredbe revidirane Europske socijalne povelje, koje joj je dostavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Odredbe se odnose na reguliranja prava oko sigurnih i zdravih uvjeta rada, pravične naknade, stručne obuke, socijalne zaštite, socijalne i medicinske pomoći, zatim pravo osoba s onesposobljenjima na nezavisnost, socijalnu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice i pravo na bavljenje zanimanjem koje donosi zaradu na teritoriju drugih zemalja potpisnica. Revidirana Europska socijalna povelja, koju je Vlada FBiH zbog nemogućnosti realizacije odlučila ne prihvatiti, također regulira pravo radnika ­ migranata i njihovih obitelji na zaštitu i pomoć, zaštitu u slučaju prestanka radnog odnosa, zaštitu radničkih potraživanja u slučaju nesolventnosti poslodavca, dostojanstvo u radu, pravo radnika s obiteljskim obvezama na jednake mogućnosti i tretman, na informacije i konzultacije u postupku kolektivnog otpuštanja te na zaštitu od siromaštva i pravo socijalnog isključenja, kao i prava na stanovanje. U službenom priopćenju piše: “Vlada FBiH smatra da trenutačno nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje ovih odredbi Europske socijalne povelje. Valja spomenuti kako je skoro istodobno s ovom odlukom stiglo upozorenje vlastima Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda u BiH o čijem je redovitom izvješću o radničkim pravima o BiH izražena duboka zabrinutost što poslodavci ne poštuju svoje zakonske obveze prema svojim zaposlenicima, samovoljno otpuštaju zaposlenike ili ne isplaćaju plaće ili doprinose za socijalno osiguranje na vrijeme. Posebice je istaknuto da je neprihvatljivo da poslodavci zanemaruju svoje zakonske obaveze prema trudnicama i ženama koje su na rodiljskom dopustu. U povodu tog izvješća Savez samostalnih sindikata BiH ponovno poziva Udrugu poslodavaca FBiH da nastave pregovore oko Općeg kolektivnog ugovora i da minimalna plaća bude 620 KM. "Očekujemo da će naši socijalni partneri reagirati na ove napomene Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda i da će se potruditi da u svojim kompanijama otklone navedene nedostatke. To se posebice odnosi na napomenu broj 20 u kojoj stoji: “Odbor je zabrinut zbog toga što poslodavci ne dopuštaju da se zaposlenici pridružuju sindikatima, kao i zbog činjenice da zaposlenici nisu zaštićeni od osvetničkoga ponašanja ako se pridruže sindikatima. Dakle, Ekonomsko i socijalno vijeće UN-a potvrđuje ono na što smo mi u Sindikatu odavno upozoravali, a to je kontinuirano kršenje Konvencije 87.", stoji u upozorenju Saveza samostalnih sindikata BiH. U izvješću se ističe kako oko 200.000 radno aktivnih ljudi u BiH radi bez prijave, bez plaćenoga mirovinskog i socijalnog osiguranja, a teška ekonomska situacija ih je natjerala prihvatiti ovakav nelegalan vid zaposlenja. O prijavljivanju i plaćanju doprinosa ne smiju ni pitati poslodavca jer se boje da će izgubiti posao, a o dugoročnoj budućnosti i mirovini i ne pomišljaju.
24.03.2018 20:48    Novosti   Djed sezonac konobari na Zrću, je li to budućnost Hrvatske? Radni vijek do 67. godine? Zvuči šokantno, no možda će se za desetak godina na to gledati kao na novu priliku, piše Večernji list. Ako se obistine zloguke prognoze o mirovinama i malobrojnosti Hrvata u budućnosti, generacije novih umirovljenika nakon 2030. bit će zahvalne što će moći raditi par godina duže jer će time odgoditi ulazak u svijet siromaštva i dosmrtnu financijsku hibernaciju. ​ Prelazak s plaće od 4000 ili 6000 kuna na upola manju mirovinu i danas kod mnogih izaziva jezu, a kako li će tek biti kad žaruljica na punjaču mirovinskih fondova počne svijetliti crveno, a neće biti dovoljno radničkih ampera da ga napuni. Danas je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni siromaštva. No, to je još super jer, eto, Svjetski ekonomski forum je nedavno objavio podatke OECD-a prema kojima je hrvatski mirovinski sustav – najvelikodušniji na svijetu. Prema tom izvješću, hrvatski umirovljenici dobivaju 129 posto iznosa koji su zaradili tijekom svog radnog vijeka, a Englezi, primjerice, samo 29 posto. Kvaka je u tome što se u Velikoj Britaniji u prosjeku radi 39 godina, Švedskoj 41, Danskoj 40 godina, Islandu čak 47, a u Hrvatskoj 32! Zato i ne čudi što Hrvati za vrijeme umirovljeničkih godina dobiju više nego što su uplatili kad su radili. Vjerojatno poznajete nekog umirovljenika u najboljim godinama, kako s 50 odlazi na utakmice nedjeljom, a preko tjedna na ribolov. “A kume moj, naradio sam se ja u životu k’o pas. Zaslužio sam valjda malo odmora”, ponavlja svima. Buduće generacije neće si moći priuštiti takav luksuz. Budući umirovljenici, koliko god izmoreni i izraubani bili, na produljenje radnog vijeka mogli bi gledati kao na priliku da još par godina žive, kako se ono kaže, donekle pristojno. Već danas imamo liječnike koji po završetku karijere u državnim bolnicama nastavljaju raditi u privatnim poliklinikama, obrtnike koji nakon umirovljenja ne skidaju radnu odjeću već prelaze izravno u fuš, referente po gradskim upravama koji si nakon 65. ishode ugovore o djelu, sve uvjeravajući da su nezamjenjivi i da “ovi današnji mladi ne znaju raditi”. Zapravo, u Hrvatskoj 2030. i sedamdesetogodišnjaci će valjda voziti tramvaje, graditi brodove u Uljaniku, šivati cipele u Borovu, podučavati djecu u školama, kandidirati se na izborima nudeći treći put, zidati kuće trokatnice, sjediti za blagajnama u supermarketima, konobariti i posluživati vršnjake iz Velike Britanije i Francuske koji će pokupovali kuće i vikendice diljem Jadrana, miješati koktele mladim Talijanima na Zrću ili unucima koji su iz Njemačke doputovali na trotjedni urlaub. Pa će unuka tweetati zajedničku fotku, #mojdidaija, #proudincroatia... U Hrvatskoj 2030., kad se iseli pola mladih, bit će posla k’o nikad. I oglasa poput “Tražimo radnika s barem 40 godina iskustva”, “Imate više od 70 godina i spremni ste za nove profesionalne izazove?”... Građani Hrvatske će, kako nam se piše, biti osuđeni na doživotni rad.
21.03.2018 11:33    Novosti   Hrvati mogu bez ograničenja raditi u Ujedinjenom Kraljevstvu Premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Theresa May obavijestila je jučer pismom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića o ukidanju ograničenja za pristup tržištu rada Ujedinjenog Kraljevstva za hrvatske državljane od 1. srpnja 2018. godine, a koja su na snazi temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozdravio je odluku Ujedinjenog Kraljevstva o ukidanju ograničenja za hrvatske državljane na svom tržištu rada. Ova Odluka znači da će hrvatski državljani od 1. srpnja 2018. u Ujedinjenoj Kraljevini biti izjednačeni u pravima pristupa tržištu rada sa svim ostalim građanima Europske unije. Ona je rezultat više razgovora dvoje premijera, kao i širih političkih i diplomatskih aktivnosti koje je Republika Hrvatska poduzimala u proteklom razdoblju, te će biti daljnji poticaj razvoju partnerstava i bilateralnih odnosa i nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a. Jučerašnje je pismo odgovor na pismo predsjednika Vlade Plenkovića premijerki May od 22. siječnja 2018. u kojem je istaknuo kako je nužno osigurati jasnoću i pravnu sigurnost te ravnopravnost u pogledu pristupa tržištu rada za državljane Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i za državljane Ujedinjenog Kraljevstva u Republici Hrvatskoj, a u kontekstu pregovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Iste je poruke predsjednik Vlade Plenković istaknuo i na sastanku s ministrom za izlazak i glavnim pregovaračem Ujedinjenog Kraljevstva Davidom Davisom na sastanku 5. ožujka 2018. godine snažno se založivši za što žurnije ukidanje prijelaznih mjera za pristup tržištu rada državljanima Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sukladno članku 2. Uredbe o privremenoj primjeni pravila o radu državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji (Narodne novine 79/2013), s danom 1. srpnja Republika Hrvatska recipročno će ukinuti i ograničenja prema državljanima Ujedinjenog Kraljevstva. Preostale su samo tri države članice EU-a (Austrija, Nizozemska i Slovenija) koje još drže prijelazna razdoblja za slobodu kretanja hrvatskih radnika, javlja Dnevnik.hr.
30.01.2018 11:00    Novosti   ​Tamna strana rada na crno u Njemačkoj Desetine tisuća ljudi sa prostora bivše SFRJ rade na crno u Njemačkoj. Neki vjeruju da ih čekaju med i mlijeko. Drugi znaju da će raditi na crno, ali bivaju prevareni za novac. Posrednički prevarantski biznis cvjeta.
23.01.2018 19:44    Novosti   ​Umjesto zatvora, osuđenici u BiH radit će za opće dobro Umjesto da beskorisno provode vrijeme u pretrpanim zatvorima, osuđenici u BiH mogli bi u skorije vrijeme biti angažirani na društveno korisnim poslovima, radu za opće dobro, kao što je praksa u državama članicama EU-a, ali i državama iz bližeg okruženja, piše Večernji list BiH.
21.01.2018 21:14    Novosti   Prevelika količina rada predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje Nakon 30 godina neoliberalne deregulacije, osmosatno radno vrijeme se čini kao zaostatak davne ere, piše Peter Fleming za The Guardian.
20.01.2018 19:44    Novosti   4 navike koje će vam uljepšati (poslovnu) svakodnevicu Obzirom da se u užurbanoj svakodnevnici stalno susrećemo s novim izazovima i postaje dosta teško držati se postavljenih ciljeva, često smo u potrazi za dodatnim savjetima kada SU u pitanju organizacija, motivacija, fokusiranost i unaprjeđenje naših vještina. Naravno, usvajanje novih navika dosta je složeno, no, volja i hrabrost nužne su karike koje će vam pomoći u njihovom uvrštavanju u svakodnevnicu. Naposljetku, svaka od ovih navika za krajnji cilj ima postizanje balans između vašeg privatnog i poslovnog života, opustiti vas i inspirirati vas. #RAZVIJTE RUTINU Na taj način ćete znati da kvalitetno i pametno upravljate svojim vremenom te da su vaša jutra i večeri posvećeni pravilnim aktivnostima. Iako nas ova navika vraća u školske klupe, jednom kada vidite kako uz pomoć rituala imate i vrijeme za sebe te stvari koje volite, bit ćete sretni što ste ju brzo usvojili. #PREUZMITE ODGOVORNOST ZA SVOJA (NE)DJELA Ovo je lekcija koju trebate što prije primijeniti. Nitko nije odgovoran niti obvezan učiniti stvari koje će vas usrećiti. Vi ste ti koji imate potpunu kontrolu nad kvalitetom svog života, zbog toga, ne bojte se riskirati, zauzmite se za sebe i vjerujte u sebe. Dajte maksimum u svemu što radite i pazite na sebe. #UVIJEK POSTAVITE ROK ZA SVE CILJEVE Kako biste vašu ambiciju održali i stavili u stvarnu percepciju, trebate si postaviti vrijeme u kojem istu možete ostvariti. Nijedan cilj se ne može ostvariti preko noći, zbog čega je iznimno važno da počnete na vrijeme kvalitetno i strateški raditi na njihovom ostvarenju, bez obzira je li riječ o afinitetima vezanim za privatne ili poslovne ciljeve. Investirajte u planer i pratite kako se razvija vaš plan. Sa svakim novim ostvarenjem cilja i mogućnosti, znati ćete koji su vas koraci doveli do cilja. #SVAKI DAN NAUČITE NEŠTO NOVO Neka vaš dnevni izazov bude učenje novih vještina. Bez obzira radi li se o tečaju koji ćete slušati online, hobiju kojemu ćete se posvetiti ili ćete sami istraživati pojmove i tehnike koje će poboljšati vaš performans na radnom mjestu (poput - kako razviti bolju strategiju za promociju na društvenim mrežama), svaki dan bi vam trebao biti ispunjen aktivnostima koje vas obogaćuju, motiviraju i čine ponosnima na ono što ste naučili.