Tag: nezadovoljstvo

11.11.2018 19:52    Nogomet   Navijači Željezničara napustili tribine Grbavice uz povike ''Uprava napolje!'' Nogometaši Željezničara odigrali su susret 17. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine protiv Tuzla Cityja. Najvatreniji navijači Plavih, popularni Manijaci, razočarani su predstavama koje njihovi ljubimci pružaju u posljednje vrijeme. U pretprošlom kolu nakon poraza od Zvijezde 09 na teren Grbavice nezadovoljni pojedinci su ušli u teren i pokušali su se sukobiti sa igračima, a potom su mi poručili da će dobiti batine. Igrači Želje u prošlom kolu su izgubili derbi na Koševu od Sarajeva, što je bila kap koja je prelila čašu i kod najstrpljivijih navijača. Na današnjem meču Manijaci napustili južnu tribinu stadiona Grbavica u desetoj minuti i tako poslali jasnu poruku da igrači ne zaslužuju podršku ni da nose plavi dres. Osim toga, poslali su jasnu poruku i čelnicima Željezničara skandiravši više puta "Uprava napolje!". Osim toga, nekoliko navijača se i potuklo na južnoj tribini.
19.08.2018 12:35    Novosti   Raste nervoza zbog neisplate plaće: Jedan radnik uhićen zbog prijetnji direktoru U pulskom brodogradilištu Uljanik raste nervoza, a dokaz tome je uhićenje jednog radnika koji je još prošli tjedan putem društvenih mreža prijetio direktoru Denisu Rabaru da će mu na glavu baciti težak teret s palube broda. Na kraju je predmet dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu, a protiv radnika zasad nije podnesena kaznena prijava, piše Jutarnji. A reakcije na čitavu tu priču koja je eskalirala u nervozi zbog neisplate plaća, ali i neizvjesne situacije u pulskom škveru koja traje već predugo, različite su iako svi osuđuju bilo kakvo nasilje. Naime, opće je poznato da u brodogradilištu već nekoliko mjeseci djeluje takozvani Stožer za obranu brodogradnje Uljanik koji putem svoje Facebook stranice komentira situaciju u Uljaniku te otvoreno proziva Upravu, ali i sindikate za aktualnu lošu situaciju u škveru. Najnoviju situaciju opisuju kao nemogućnost da izraze svoje stavove. "Ne opravdavamo ničije akcije, ali razumijemo bijes koji i sami osjećamo te nepravdu", poručili su svoju stranu priče u tom Stožeru, koji je izašao u javnost s informacijom. Uprava nije željele komentirati ovaj slučaj, a i sindikati su se ogradili.U pulskom brodogradilištu Uljanik raste nervoza, a dokaz tome je uhićenje jednog radnika koji je još prošli tjedan putem društvenih mreža prijetio direktoru Denisu Rabaru da će mu na glavu baciti težak teret s palube broda. Na kraju je predmet dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu, a protiv radnika zasad nije podnesena kaznena prijava, piše Jutarnji. A reakcije na čitavu tu priču koja je eskalirala u nervozi zbog neisplate plaća, ali i neizvjesne situacije u pulskom škveru koja traje već predugo, različite su iako svi osuđuju bilo kakvo nasilje. Naime, opće je poznato da u brodogradilištu već nekoliko mjeseci djeluje takozvani Stožer za obranu brodogradnje Uljanik koji putem svoje Facebook stranice komentira situaciju u Uljaniku te otvoreno proziva Upravu, ali i sindikate za aktualnu lošu situaciju u škveru. Najnoviju situaciju opisuju kao nemogućnost da izraze svoje stavove. "Ne opravdavamo ničije akcije, ali razumijemo bijes koji i sami osjećamo te nepravdu", poručili su svoju stranu priče u tom Stožeru, koji je izašao u javnost s informacijom. Uprava nije željele komentirati ovaj slučaj, a i sindikati su se ogradili.
30.05.2018 16:45    Gospodarstvo / Regija   Ugostitelji bijesni zbog nove regulacije prometa na zagrebačkom Jarunu Na Jarunu je od ovog tjedna postavljena nova regulacija prometa pa se po novom oko jezera vozi - jednosmjerno. Tako je ulaskom na Jarun obavezan smjer desno. To je razbjesnilo zagrebačke ugostitelje koji na Jarunu imaju restorane i kafiće. Tvrde da će im zbog toga pasti promet jer se njihovim gostima neće dati napraviti cijeli krug oko Jaruna da bi došli u kafić.
24.01.2018 20:47    Gospodarstvo / BiH   Nema naznaka da će se poboljšati uvjeti rada i povećati plaće, građani i dalje napuštaju BiH Plaće u Bosni i Hercegovini bi mogle rasti maksimalno do 20 posto u sljedećih nekoliko godina, uz uvjet da država smanji poreze i rastereti cijenu rada, podaci su udruženja poslodavaca. U međuvremenu, tisuće radnika nezadovoljnih uvjetima rada i niskim plaćama napuštaju državu i egzistenciju traže u zemljama Europske unije. Sve prisutniji fenomen odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine po svim meridijanima i paralelama teško je ne primijetiti, a to, prema svemu sudeći, ne vide samo oni koji ne žele da vide ili nastoje tu brojku umanjiti ili obezvrijediti. Kao razlog odlaska mnogi navode besperspektivnost i odsustvo bilo kakve nade da se stanje u Bosni i Hercegovini, prije svega u ekonomskom pogledu, može uskoro promijeniti. Sve češće državu napuštaju i oni koji rade, a kao razloge ističu loše uvjete rada i niske plaće. "Logično je da ljudi odlaze iz BiH, kada znamo da ovdje rade u robovlasničkom poretku za 400-500 maraka. Odlaze svi. I stari i mladi. Plaće će, sa druge strane, u administraciji 'na državnim jaslama' rasti, malo, ali sigurno. Jer, izborna je godina, a 'budžetlije' su najsigurnija partijska baza pa se tako povećava jaz između onih koji rade po 12 sati dnevno svaki dan za 500 KM i onih koji ne rade ništa ili gotovo ništa za 1.500 KM ili više", kaže Dragan Bursać, novinar i kolumnist iz Banje Luke, piše Klix.ba. On smatra da odlazak stanovništva iz BiH, niti će biti zaustavljen, niti za to postoji politička volja. "A, zašto bi je i bilo? Odlaskom mladih, radno potentnih ljudi, odlaze i eventualni sudionici ekonomskih pobuna. S druge strane, oni će na ovaj ili onaj način upumpavati svjež kapital u presahle entitetske blagajne. Dok je političarima svite oko njih i MMF-a, mogu biti bezbrižni. Uz hipnotizirani narod koji im svake dvije ili četiri godine obnavlja mandat, njihovoj sreći nikad kraja. Na nesreću svih nas", ističe Bursać. Sindikat trgovine: Radnici rade skoro bez slobodnog dana za 570 KM Kao primjer radnika s lošim primanjima i uvjetima rada u javnom prostoru često se navode zaposlenici u trgovini i uslužnim djelatnostima. Kontaktirali smo Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH koji ima 12.000 članova, a zanimalo nas je kakvi su uvjeti rada za radnike u trgovini, koliko imaju slobodnog vremena i jesu li im plaćeni prekovremeni sati. Prosječna neto plata u ovom sektoru, prema podacima sindikata, iznosi 570 KM. "Cijena činjenice da je trgovina kao jedina djelatnost u realnom sektoru u kojoj se uopće otvaraju radna mjesta, plaća se upravo vrlo različitim i često vrlo lošim uvjetima rada koje možemo vidjeti od jednog do drugog tržnog lanca, kao i u malim trgovinama. Radno vrijeme u prosjeku je 42 sata tjedno, jer radni tjedan traje 6 dana po 7 sati. Naravno, ovo je situacija u tvrtkama u kojima djeluje sindikat, ali u masi tvrtki sindikata nema, niti je radnicima dozvoljeno organiziranje, iako je to jedno od fundamentalnih radničkih prava", kazala nam je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Ona je istaknula da radnici u takvim tvrtkama vrlo često rade bez ijednog slobodnog dana ili u 15 dana imaju jedan slobodan dan koji u principu "narade", jer sljedećeg tjedan rade dvije smjene, dok naprimjer njihova kolegica odmara. "Čak u tvrtkama gdje djeluje sindikat i gdje imamo dobar socijalni dijalog, radnicima se prekovremeni rad kompenzira slobodnim danima, a ne u novcu. Ono što je definitivno je činjenica da ova situacija ovisi od poslovođa objekata koji, ako žele i ako imaju dobar odnos sa svojim kolegicama i kolegama, pronađu način da prekovremenog rada nema, dok tamo gdje je poslovođa osoba koja terorizira svoje kolege, evidentno nije u stanju voditi objekat, a da to ne bude na štetu radnika", objašnjava Beširović. Na pitanje doživljavaju li radnici mobing na poslu, ona je navela da je prema podacima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, od ukupno 305 slučajeva kršenja prava radnika, koliko su zaprimili i obradili u 2017. godini, 96 slučajeva mobing. "Riječ je najčešće o oblicima verbalnog nasilja (71 posto) i prijetnji po život i zdravlje (21 posto). U ovoj godini smo imali i 2 posto slučajeva jednog novog oblika mobinga, a to je mobing zbog dobi, pri čemu su upravo radnice starije od 55 godina te koje doživljavaju mobing. Ono što je pozitivno je da broj riješenih slučajeva u korist radnika raste iz godine u godinu i u ovoj godini je 64 posto, dok je npr. u 2015. taj prosjek bio 37,5 posto, što pokazuje da radnici sve više prepoznaju mobing i poznaju načine borbe protiv mobinga", istaknula je Beširović. Ono što je s druge strane problematično, kako je napomenula, je što nijedan od navedenih slučajeva nije riješen korištenjem neke od konvencionalnih metoda zaštita radničkih prava i instrumenata (sudski spor, inspekcija, Ured pravobranitelja) već isključivo direktnim pregovorom s poslodavcem, pri čemu se vrlo često koriste i mediji kao podrška i pomoć. "Međutim, postoje i zaista svijetli primjeri gdje se vrednuje rad i gdje se problemi rješavaju dijalogom. Naš sindikat je u 2017. potpisao i kolektivni ugovor, prvi za privatni sektor trgovine, što bi trebalo bar djelimično urediti radne odnose u ovom sektoru koji nosi vrlo negativan epitet sektora u kojem vlada pravna anarhija", rekla je Beširović. Iz države odlaze i prosvjetni radnici Visinom plaća nisu zadovoljni ni prosvjetni radnici, iako plaću dobivaju iz proračuna. "Mi ne možemo biti zadovoljni kompletnom situacijom imajući u vidu da je prosječna plaća u obrazovanju, a govorimo o nastavnom kadru koji je visokoobrazovan, na razini polovice potrošačke košare, pa čak u nekim županijama i niža", rekao nam je Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH. Na pitanje je li realno očekivati rast plaća u prosvjeti, Šatorović ističe da se prvo mora govoriti o rastu plaća u realnom sektoru. "Bez stvaranja viška vrijednosti, ne postoji mogućnost za povećanje plaća u javnom sektoru. To je sustav spojenih posuda. Bez rasta plaća u realnom sektoru, neće biti ni rasta plaća u javnom sektoru. Imajući u vidu sve investicije koje 'stižu', a koje vidi samo gospoda u Vladi FBiH, onda ne možemo biti optimisti za događanja u sljedećem razdoblju. Također, želim naglasiti da su prosvjetni radnici - proizvodni radnici. Mi nismo klasični javni sektor, jer proizvodimo ljude koji će sutra biti spremni da doprinose ovom društvu", rekao je Šatorović. Prema njegovim riječima, iz Bosne i Hercegovine odlaze visokoobrazovani građani, kao i zaposlenici u obrazovnom sustavu. "Mislim da se u državi ne radi skoro ništa da se zadrže ti ljudi koji odlaze. U obrazovanju se mora voditi računa da se sačuvaju radna mjesta, jer odlazak roditelja podrazumijeva i odlazak cjelokupnih obitelji, što dovodi do smanjenog broja upisanih učenika. To je pogotovo izraženo u USŽ, Posavskoj županiji i Herceg-bosanskoj županiji. Same vlade županija nisu u poziciji da vode stratešku politiku i prinuđene su da poštuju instance viših razina. Jedan dio prosvjetnih radnika odlazi iz BiH, jer su nezadovoljni svojim radno-pravnim statusom. Ukoliko znamo da početnik u Austriji ima satnicu od 9 eura, onda vam je jasno i zbog čega", objasnio je. Plaće su male, ali su veće od stupnja produktivnosti Da je odlazak radnika iz BiH u zemlje EU stvaran problem smatraju i u Udruženju poslodavaca FBiH. "Njemačka je gotovo otvorila granice za ljude, ne samo iz BiH, već i regije. Njima u ovom trenutku nedostaje 750.000 radnih mjesta i sigurno je da se ne može, pogotovo u određenim djelatnostima, zaustaviti odlazak tih ljudi. Problem je u tome što školstvo i obrazovanje ne mogu omogućiti školovanje gotovog kadra koji bi uzeli poslodavci, nego poslodavci kad zaposle ljude moraju ulagati u njihovu obuku i osposobljavanje. I taman kad oni stvore radnika koji može i sebi i poslodavcu stvoriti korist, on odlazi izvan države. To je objektivan problem koji nije toliko vezan za ekonomske odnose i uslove rada, već za osjećaj besperspektivnosti i političke, ideološke i nacionalne podjele kojima svjedočimo iz dana u dan", kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH. On ističe da se slaže s onima koji tvrde da su plaće u realnom sektoru niske. "Međutim, ukoliko želimo imati objektivan pristup, plaće se određuju prvenstveno na osnovu stupnja produktivnosti, a kao korektivni faktor se postavlja socijalni trenutak – da od tog novca mogu živjeti radnici i njihove obitelji mjesec dana. Plaće su male, ali su one veće od stupnja produktivnosti. I to je veliki problem", smatra Pandurević. Dodaje da je prosječna plaća u Federaciji veća nego u svim zemljama okruženja, izuzimajući Hrvatsku koja je članica EU, te da je čak vrlo blizu nekih plaća u zemljama koje su također članice EU. "Međutim, ni mi poslodavci nismo zadovoljni visinom tih plaća. Mi bismo željeli da se stvore uvjeti da naši zaposlenici imaju bolje plaće, ali problem je u tome što mi plaćamo puno, a radnici primaju malo. Znači, kada mi jednu količinu novca uputimo prema radniku, dok taj novac stignu do njega, u međuvremenu se pojavi država koja jedan dobar dio tog novca uzme sebi. Stupanj opterećenja rada u FBiH je, prema svim neovisnim istraživanjima, najviši u Europi. Dakle, mi plaćamo puno, a radnik prima malo, jer država uzima veliki dio kolača", objašnjava Pandurević. Upitali smo je li realno očekivati rast plaća u sljedećem razdoblju. "Bojim se da ne možemo govoriti o nekom drastičnom porastu plaća, međutim, da će u sljedećeim godinama biti postupan rast plaća, to je sigurno. Ukoliko se ispune naši zahtjevi koji se tiču rasterećenja cijene rada, u tom slučaju plaće bi mogle značajnije porasti. Kada kažem značajnije, govorim o iznosima od 15 do 20 posto. To podrazumijeva da vlada prihvati zahtjeve za smanjenje opterećenja rada i da se povisi neoporezivi dio plaće, u tom slučaju plaće bi mogle porasti i do 20 posto, što uopće nije zanemariva brojka", ističe. Iluzorno je smatrati da će doći do povećanja plaća bez ekonomskog rasta Slične teze iznosi i ekonomski analitičar Admir Čavalić koji kaže da visinu plaću u realnom sektoru u BiH determiniraju dva faktora: visoka nezaposlenost i niska produktivnost. "Konkretno, bosanskohercegovački radnik je uvjetovan niskim plaćama zbog toga što ga dugoročna nezaposlenost egzistencijalno ugrožava i shodno tome primorava da prihvati trenutnu visinu plaća, određenu ponudom i potražnjom na tržištu rada. Niska stopa produktivnosti rada ne dopušta poslodavcima da u kratkom roku dižu plaće", ističe Čavalić. Sve navedeno je, kako dalje objašnjava, određeno činjenicom da je Bosna i Hercegovina država koja svoj fiskalni teret primarno prebacuje na rad, tj. rad se, u odnosu na druge europske zemlje, visoko oporezuje. Dodaje i da poslodavci uvijek preferiraju isplatiti više radniku, a manje državi. Pored toga, tržište rada nije dovoljno liberalizirano i zaposleni u javnom sektoru imaju izuzetnu pregovaračku moć, a sve na štetu zaposlenih u realnom sektoru. "Kada je riječ o povećanju plaća, iluzorno je smatrati da će se one u kratkom roku povećati bez ostvarivanja određenih stopa ekonomskog rasta, 6 posto primjerice. Zbog toga ne očekujem značajniji rast plaća u sljedećih nekoliko godina. Također, ekonomska je zabluda da povećanje minimalne plaće vodi povećanju ukupnih plaća u ekonomiji jedne zemlje. Jedini efekt koji se postiže s ova dva faktora jeste povećanje nezaposlenosti i to zbog stvaranja vještačkih barijera na tržištu rada", objašnjava. On napominje i da su u određenim industrijama, gdje nedostaje radnika (IT sektor) ili je visoka produktivnost istih (financijski sektor), plaće relativno visoke. "Javni sektor svakako ne slijedi ovu tržišnu logiku, već je povećanje visine plaća određeno prije svega političkim motivima, tj. izbornim ciklusima. Na kraju želim napomenuti da su poslodavci uvijek spremni povećati materijalne kompenzacije, a u svrhu povećanja zadovoljstva i privrženosti radnika, što vodi većoj produktivnosti. Međutim, državna intervencija u raznim sferama ekonomije obično destimulira ove napore i vodi niskim plaćama", kaže za kraj Čavalić.
09.08.2017 21:07    Novosti   Umirovljenici ne žele više čekati: Ili povećanje mirovina ili prosvjedi Vlada Federacije nije odgovorila na zahtjev umirovljenika onako kako su očekivali. Ranije su zatražili veće mirovine za 10 posto, iz Vlade odgovorili da to nije moguće.
22.03.2017 19:22    Obitelj   ​65 posto mladih ljudi želi napustiti BiH jer ne vidi nikakvu perspektivu Predsjednik Vijeća mladih Federacije BiH Mato Lončar rekao je da 65 posto mladih ljudi želi napustiti Bosnu i Hercegovinu jer ne vide perspektivu u domovini. Pozivajući se na podatke iz istraživanja Instituta za razvoj mladih "Kult", Lončar je naveo da je više od 60 posto mlade populacije nezaposleno, a 27 posto ne smatra da će se situacija promijeniti.
18.06.2015 11:28    Novosti   U slučaju nezadovoljstva zdravstvenom uslugom biste li uputili prigovor? Pitali smo građane Mostara bi li uputili prigovor ukoliko nisu zadovoljni zdravstvenom uslugom?
11.12.2014 08:19    Novosti   VIDEO Studenti izražavaju nezadovoljstvo na Facebooku, Referada ponovno hit Rijetki su ti koji se tijekom svoga fakultetskog obrazovanja nisu susreli s neprijatnim i ponekad sasvim nepotrebno drskim radnicima referade na fakultetu.
01.10.2014 13:27    Politika   Nezavisni odbor za izbor komesara je „nezavisan“ od propisa, a „zavisan“ od politike Klub zastupnika SDP BiH u Skupštini HNŽ, izražava nezadovoljstvo i prosvjed „imenovanjem“ komesara MUP-a HNŽ, čime se još jednom sve građane ove županije i države Bosne i Hercegovine podsjetilo koliko je atribut „nezavisan“, zapravo poprilično relativan pojam.
22.09.2014 17:19    Gospodarstvo / BiH   TIBiH i CIN: Građani potpuno nezadovoljni javnom upravom Prema istraživanju javnog mnijenja, građani ne vide nikakav napredak u posljednjih pet godina u javnoj upravi, smatraju da su procedure komplicirane, nemaju povjerenja u institucije i mehanizme žalbe, te smatraju da je zapošljavanje uglavnom na osnovu političkih i osobnih veza i da je potrebno smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi, te ograničiti plaće.
18.08.2014 09:41    Politika   HSP BiH na sjednici iskazao nezadovoljstvo postojećom vlašću Jučer je u Mostaru održana Treća sjednica Izbornoga stožera Županije Hercegovačko-neretvanske Hrvatske stranke prava BiH. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Izbornoga stožera i nositelj stranačke liste za Skupštinu ŽHN profesor Petar Milić. Županijska lista HSP BiH broji 32 kandidata, a na listi ima i kandidate drugih stranaka. Osim toga na stranačkoj listi su istaknuti članovi pojedinih sindikata iz ŽHN-e, što govori o socijalnoj osjetljivosti HSP BiH.
16.09.2013 19:02    Novosti   Stop sramoti: Dubrovčani traže ukidanje nove hrvatske serije 'Zora dubrovačka' Premijera serije "Zora dubrovačka" izazvala je val negativnih komentara Dubrovčana
19.08.2013 16:18    Novosti   Nezadovoljni poljoprivrednici jajima zaprijetili Federalnom ministarstvu financija koliko poljoprivrednika iz više bh. gradova okupilo se danas ispred zgrade Federalnog ministarstva financija s namjerom da iskaže svoje nezadovoljstvo zbog neuplaćenih poticaja za ovu godinu
08.07.2013 08:38    Obitelj   Nezadovoljni ste svojim životom? Znamo u čemu je problem i kako ga riješiti Niste zadovoljni svojim profesionalnim ili privatnim životom? Ako je ova izjava točna u vašem slučaju, problem nije u vašem odgoju, nedostatku prilika ili u lošoj sreći, ili pak u drugim ljudima koji vas zadržavaju. Problem leži u vama.