Falatar: Suljagić i Bajrović su malograđanska opcija Interview Falatar: Suljagić i Bajrović su malograđanska opcija U intervjuu za Dnevnik.ba Boriša Falatar, kandidat Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH govori o tomu kako si Željko Komšić daje za pravo da određuje tko je za BiH a tko nije, te o tomu kako tandem Suljagić&Bajrović ne predstavljaju građansku nego malograđansku opciju. Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić pozvao je krajem prošloga tjedna sve kandidate „probosanskih“ opcija za mjesto člana kolektivnog bh rukovodstva da se jasno odrede jesu li za odbacivanje „nametnutoga principa konstitutivnosti naroda“. Istina, već ste kazali kako Komšića ne smatrate ozbiljnim protukandidatom. Ipak, molio bih Vas da definirate što, zapravo, znače te „probosanske snage“ u aktulanoj bh političkoj konstalaciji? I tko to „atestira“? Također, mislite li kako je konstitutivnost nametnuta, a onda i kočnica za prosperitet ove zemlje? Uvjeren sam da Naša stranka u ovom trenutku predstavlja jedinu istinsku multietničku opciju koja gaji građanske vrijednosti, i u tom kontekstu je postavljana i moja kandidatura. Pod tim podrazumijevam neupitnost ljudskih prava, u koje spadaju i kolektivna prava i optimalni model kojim ta prava trebaju biti riješena. Puno je retorike koja ima za kratkoročni cilj da dođe do glasova, ali i dugoročnu nuspojavu urušavanja odnosa. Tako vidim i retoriku Komšića, koji se agresivno pokušava nametnuti kao lider neke šire grupacije. On si daje za pravo da određuje tko je za BiH a tko nije. Ne vidim na osnovu čega on to može raditi, niti to uzimam kao relevantnu klasifikaciju. Lako je pričati protiv konstitutivnosti u sistemu koji očito ne funkcionira. I sam je Komšić u velikoj mjeri bio kočnica napretka, i doprinio je gubitku potrebnog balansa između građanskog i nacionalnog. To je evidentna realnost ove zemlje. S druge strane ignorira se činjenica da se skoro 400 tisuća naših sugrađana ne može kandidirati na najvažniju poziciju u zemlji, niti glasati za „svog“ predstavnika. Time se narušavaju temeljne vrijednosti i zaista je skandalozno da toliki broj građana BiH ne može ostvariti neka od osnovnih političkih prava. Ja konstitutivnost doživljavam kao nastavak vrijednosti ZAVNOBIH-a, dakle princip tri puta „i“, koji ne bi smio izostaviti ni sve druge naše građane. Dugoročno, slažem se da bi trebalo jasnije odrediti pitanja koja se zaista odnose na specifične interese kolektiviteta, i kako se oni najbolje trebaju štititi. No istinske i dugoročne promjene – rasterećenje birokratskog aparata i moguća promjena strukture zemlje – nisu moguće bez daleko većeg povjerenja između ljudi i naroda. Ustavne reforme ne mogu se nametnuti, za njih treba postojati najšira moguća podrška u zemlji. Takvu klimu povjerenja i suradnje treba graditi, a ona se ne gradi retorikom koja vrijeđa i plaši. Građanska, ili, evo, potencijalna građanska država ozbiljna je predizborna tema. Slijedom čega je iz tzv. probosanskih redova (čak) i formuliran slogan: Ili građanska država, ili građanski rat. Koncentriramo li se (samo) na Federaciju, bjelodano je kako nema niti jedne hrvatske stranke koja bi bila za ovu opciju. Uz to, kardinal Vinko Puljić nedavno je podsjetio na „građansku Jugoslaviju“ (i Orwella), u kojoj je nastojanje jednog, najbrojnijeg naroda da bude „jednakiji“ uzrokovalo krvavi raspad. Termin građanska država je u velikoj mjeri zloiskorištavan proteklih godina. Od ideje koja po meni treba da bude fokusirana na zaštitu prava pojedinca, napravljena je agresivna slika, koja se na kraju i morala razotkriti kao jednokratno političko oružje. Ja građanske vrijednosti prvenstveno vidim kroz prava i stvarne životne uslove ljudi koji su manjina u nekom gradu, u nekoj administrativnoj cjelini, ili na nekom nivou vlasti. I tu bi tražio i odgovor prema konstitutivnosti. Kakvu konstitutivnost žele Hrvati u Zenici, Bošnjaci u Banja Luci, Srbi u Sarajevu? Odgovor na to pitanje je u biti i odgovor na pitanje kakvi smo to ljudi. Na žalost, ovde se svako trudi biti „jednakiji“ gdje god to može i kad god ima priliku. A to je neprihvatljivo. Zadržimo se još malo na „građanskoj BiH“. Mislite li – kao što, evo, ja mislim – da tu ideju kompromitira već i to što je personificiraju, ili (čak) personaliziraju likovi poput croatofobnog tandema Suljagić&Bajrović? Apsolutno se slažem sa vama. Ne pratim njihove nastupe, jer sam odavno shvatio da svojom retorikom mržnje ne predstavljaju građansku, već malograđansku opciju. Nedavno ste govorili o populizmu i mržnji koju u kampanji, po Vašem sudu, produciraju „nacionalističke stranke“. Slažem se, ima i toga, ali ni blizu onome što, primjerice, već mjesecima isijava Građanska stranka. Zanima me, međutim, kako gledate na kampanju Dragana Čovića koji je višekratno Bošnjake pozvao na suradnju? Štoviše, nazvao ih je braćom… Je li Vas – kao što mene jest! – to iznenadilo? To je dio političkog pozicioniranja pred izbore. Dragan Čović je političar koji je dio problema. On je na vlasti od rata, i snosi odgovornost za nedostatak rezultata. Kad pričate sa našim sugrađanima u Hercegovini, osjetite razočarenje što jedan klan kontrolira sve segmente života, i to prilično agresivno.Čović se održava zahvaljujući Komšiću i obratno. Kada bi nekako obojica mogli ući u Predsjedništvo, bilo bi to istinsko partnerstvo. Kod Čovića je, ako već inzistirate, teško razabrati istinske namjere od izborne retorike. No gledajući njegove rezultate kao državnika, diplomatski potezi su bili veoma slabi, BiH daleko kaska za Srbijom i Crnom Gorom što se integracija tiče, a to je jako loše za sve u BiH, pa tako i za Hrvate. Kao najmalobrojniji narod, proces iseljavanja je za nas najopasniji, i taj argument da se svi iseljavaju, po meni ne pije vode. Strah me je pomisliti kako bi izgledala demografska i ekonomska slika za desetak godina, ukoliko ne bi bilo promjena na vlasti. Kao čovjek s diplomatskim iskustvom i kontaktima, najavili ste kako će Vam vanjska politika biti jedan od prioriteta te izrazili uvjerenje da BiH može uspostaviti ravnopravne odnose i s Rusijom, i s Turskom, i s Kinom i s EU. Je li to moguće u državi koja je, makar jednim njezinim dijelom, ostavljena u amanet braći Turcima, a drugi njezin dio je u sve snažnijem zagrljaju majčice Rusije? Na samom početku angažmana sam rekao da pametna vanjska politika ne smije biti poligon za neke nove hladne ratove. Pametna politika podrazumijeva partnerstva, i ostvarivanje potencijala gdje je god to moguće. Otvaranje tržišta, investicije. Naš je prioritet članstvo u EU, ali ne trebamo mi biti veći zagovornici konflikta od većine zemalja EU. Prozivanje velikih sila, uvođenje njihovih konflikata u naš politički ambijent je gubljenje vremena. Mi moramo imati strategiju i početi raditi. Historijske i kulturne veze sa Rusijom i Turskom, i drugim zemljama širom svijeta, su naše nevjerovatno bogatstvo. Trebamo ga iskoristiti za napredak i boljitak svih građana, a ne za jeftine političke poene i podršku pojedinim opcijama. To najviše zamjeram Čoviću i Komšiću i ostalim članovima Predsjedništva, jer naše bogatstvo i potencijale pretvaraju u nešto negativno. Oni ne znaju osnove vanjske politike. Kad smo već kod vanjske politike, podsjetio bih Vas i da je Srbija ne tako davno odredila nekoliko vanjskopolitičkih stupova. Poklapaju se otprilike s ovim Vašim. No, onda ih je, ipak, Vučić reducirao na „I Kosovo i EU“… a trenutačno im je i jedno i drugo daleko. Bojite li se kako bi se i naša država mogla izgubiti u tim brojnim „stupovima“? Mi možemo izgubiti samo neradom i nedostatkom strategije. Duboko sam uvjeren da od svih kandidata imam najjače poznavanje međunarodnog ambijenta, i upravo je to što je krucijalno za ostvarenje strateških interesa ove zemlje. Možemo mi do sutra praviti teorije ovdje, ali kad odete u UN ili Bruxelles, morate se znati kretati među tim liderima, morate govoriti njihov jezik, morate znati iskoristiti mogućnosti. Konkretno, imamo vrlo malo vremena da iskomuniciramo da je svako novo proširenje EU bez paketa u kome je i BiH, u potpunosti neprihvatljivo. Tijekom pregovora Beograd-Priština (via Bruxelles) reafirmirana je razmjena teritorija kao moguće rješenje, slijedom čega je onda povučene paralela Kosovo – Republika Srpska. Dijelite li moje mišljenje da u Sarajevu prilično olako – patetičnim porukama kako ima dovoljno patriota da to spriječe – prelaze preko ove situacije? Tu postoji samo jedan, neupitan i čvrst stav – cjelovitost BiH je neupitna. Sve drugo je igranje sa posljedicama koje nikome ne bi trebale biti ni u primisli. Ja sam na nedavnom sastanku u Europskom parlamentu, i sa EU ambasadorima u našoj zemlji ukazao međunarodnoj zajednicu da ne smije zaboraviti svoj glavni i jedini logični smisao a to je da čuva mir u ovoj zemlji. Dopuštanje ratne retorike, i često dolijevanje ulja na vatru dvosmislenim izjavama za strane medije u biti je bezobrazno i nepromišljeno. Suverenost, nedjeljivost, neovisnost… to su odrednice u koje se zaklinju gotovo sve stranke, osobito bošnjačke, u Federaciji. (RS je, dakako, druga priča). Kako (onda) komentirate oduševljenost bošnjačkih stranaka na vijest kako je Nikola Špirić stavljen na američku „crnu listu“ te egzaltiranost istih na zahtjev američkog senatora Rogera Wickera da i Europa treba slijediti Washington. Ali, da se ne koncentrira samo na srpske dužnosnike. A sve to usred predizborne kampanje… To je politički ambijent u kome živimo. I tu vidim ulogu Predsjedništva. Stalno se pametuje u vezi ovlasti, pokušava se ova institucija prikazati kao neka kraljica bez ovlasti. To je pogrešno. Predsjedništvo, u svoj banalnosti svoje tročlanosti, jeste institucija koja treba postavljati vrijednosti, promovirati dijalog, koncenzus i stvarati povoljnu političku klimu, te lansirati strateške političke inicijative. Gospodine Falatar, ukoliko izborni epilog ne bude onakav kakvog ga Vi predviđate, ostajete li u BiH? Ili ćete kao većina mladih ljudi potražiti „rezervnu domovinu“. Vama, uostalom, to i ne bi bio osobit problem. Svakim danom sve sam dublje u našoj političkoj realnosti i sve je jači osjećaj da možemo, moramo, pokrenut stvari u pravom smjeru. Nedavno sam postao član Predsjedništva Naše stranke, i dugoročno namjeravam ostati bitan faktor u politici naše zemlje. No vjerujem u pobjedu, da bude jasno. Dnevnik.ba

Interview

12.09.2018 11:23    Interview   0 ​Nika Pinter za Pogled.ba: Sudbina 'šestorke' bila zapečaćena i prije početka procesa Informacija o mogućoj reviziji presude Jadranku Prliću i ostalima probudila je nadu kako će nepravda iskazana kroz ovo suđenje i proces u konačnici biti ispravljena. Koliko je realno da se uđe u proces revizije i kakva mogu biti očekivanja pitali smo odvjetnicu Niku Pinter koja je u procesu "šestorci" bila odvjetnica generala Slobodana Praljka.
06.09.2018 18:12    Interview   0 Zadnja godina provedena u Hrvatskoj, na RTL-u, toliko mi je zgadila novinarstvo i ljude Otkako je otišla s RTL-a, Mirjana Hrga promijenila je način života. Hektičan životni tempo zamijenila je morem, Mediteranom, u kojem uživa. Posebno jer je imala svoj projekt, kupila više od sto godina staru kuću na Lošinju, adaptirala je i odlučila iznajmljivati za odmor.
29.08.2018 12:30    Interview   0 ​Dalibor Drlje: Želim doprinijeti općem boljitku Donosimo vam intervju s Daliborom Drljom, kandidatom HDZ-a BiH za Skupštinu HNŽ-a. Drlje za Pogled.ba govori o političkom angažmanu, odlasku mladih iz BiH te o svom sportskom djelovanju.
25.08.2018 19:12    Interview   0 MIRKO PIVČEVIĆ: Za dobrog snimatelja nije dovoljna samo mašta Snimatelj Mirko Pivčević kaže da se rodio ranije i u nekom drugom prostoru, vjerojatno bi s prijateljem s akademije Kristijanom Milićem snimao samo westerne i ratne filmove. Snimatelj je to koji je krenuo kupiti nagrade s prvim snimljenim filmom i sve što snimi biva nagrađeno.
23.08.2018 12:54    Interview   0 Šuker komentirao Nikolu Kalinića pa otkrio: Samo to očekujem od Dalića Još tamo u lipnju, nakon pobjede Hrvatske nad Nigerijom u Kalinjingradu, u moskovskoj zračnoj luci susreli smo predsjednika HNS-a Davora Šukera. Tada je načelno obećao da se možemo čuti i vidjeti poslije Velike Gospe, u ljetnom, primorskom ambijentu, i razgovarati o aktualnim nogometnim temama. No, Šuker, u opuštenom izdanju, osunčan i sjajno raspoložen, još drži određenu distancu prema nekim žarišnim točkama hrvatskog nogometa. Svjesno izbjegava temu nacionalnoga stadiona smatrajući da je o tome već dovoljno toga rekao, kao član Uefina Izvršnog odbora odmiče se i od političko-estradno-nogometnih priča, poput one o Thompsonu na dočeku vatrenih, od zbivanja u Hajduku... Izbornik iskazao poštovanje Ključnim strateškim događajem ovoga kolovoza predsjednik HNS-a smatra dogovor s izbornikom Zlatkom Dalićem. Iako od Šukera nismo doznali kolika će biti izbornikova primanja (nagađamo 800.000 eura godišnje, nap. a.), nešto je ipak otkrio. "Sa Zlatkom Dalićem smo od prvoga dana imali dobar, korektan odnos, izbornik je u startu iskazao ljubav i poštovanje prema reprezentaciji. Na razgovoru za vrijeme ručka u Novom Vinodolskom ponovno smo se lako dogovorili. Daliću ugovor nije produljen, vrijedi do 2020. godine, ali je povećan, što i zaslužuje, a sve će to biti potvrđeno na sjednici Izvršnog odbora HNS-a. Koliki je iznos u pitanju? Reći ću samo da je to pravi europski pa i svjetski ugovor! I sada se može koncentrirati samo na svoj posao", kazao je Šuker, s kojim smo razgovarali u hotelu “Amabilis” u Selcu. Dalić je prije dogovora s vama iskazivao određene dvojbe glede ostanka, navodeći da ga je netko smjenjivao još za turneje u SAD-u. "Ne bih sad govorio o tome. Drugi smo na svijetu, izbornik ima bolji ugovor, jako smo njime zadovoljni, izvrsno poznaje momčad i dajemo mu maksimalnu potporu da nastavimo letjeti na spektakularnom srebru iz Rusije." Koji su ciljevi postavljeni pred Dalića do 2020. godine? Europsko zlato? "Eh, kad bih mogao ispraviti neke stvari u hrvatskom nogometu, kad bismo imali uvjete kao Francuzi, onda bih vam rekao da garantiram da ćemo doći do polufinala Europskog prvenstva. Ovako, uz ovu našu nesagrađenu infrastrukturu, uz velike probleme u financiranju sporta i funkcioniranju cijele ekonomije, ne mogu ništa garantirati. Ciljevi? Osnovni je cilj plasman na Europsko prvenstvo, to HNS-u donosi stabilnost, samofinanciranje, nove eure u našu blagajnu, da budemo i dalje financijski neovisni." Ligu nacija? "Liga nacija je jedna cesta koja vodi na Europsko prvenstvo, kvalifikacije su druga cesta. Naš je cilj da se kvalificiramo. Nemojmo sad biti neskromni i tražiti, u skupini sa Španjolcima i Englezima, sve pobjede. Želio bih da prihvatimo da su kvalifikacijske utakmice s Andorom i Francuskom jednako vrijedne. I opet, nemojmo, ako se plasiramo na EP, biti bahati i najavljivati polufinale i finale, uživajmo u svakoj utakmici u skupini. Evo, sad smo nagrađeni da igramo sa Španjolcima i Englezima; naježim se kad se sjetim da ćemo istrčati na Wembleyu, u hramu nogometa, ali nikako ne mogu prežaliti što ćemo domaću utakmicu s Engleskom, prvu kod kuće nakon osvajanja srebra, igrati bez publike. To će gledati cijeli svijet." Jeste li se zabrinuli za budućnost reprezentacije nakon umirovljenja Subašića, Ćorluke i Mandžukića? "Nisam. Normalno da nam je teško kad odu trojica takvih igrača, ali dosad je 95 posto reprezentativaca dolazilo iz naših mladih selekcija i to je naša formula uspjeha. Naše selekcije igraju dvjestotinjak utakmica godišnje, a samo desetak utakmica od toga broja donosi nam zaradu. No, mirni smo, ulažemo ponovno u naše mlade igrače. Hvala Bogu, u našem podneblju ima dosta dobrih nogometnih škola i stalno nam dolaze novi talenti. To je bogatstvo Hrvatskog nogometnog saveza. Sjetite se gdje su i kako počeli Modrić, Perišić, Subašić..." Hoće li se Nikola Kalinić vratiti u reprezentaciju? "On je igrač, sam odlučuje o svojim postupcima. To je pitanje za Nikolu i za izbornika, koji ima potpunu autonomiju u odlučivanju. Nema Kalinića. Da, i? Zar ćemo sada umrijeti? Imamo vrhunsku reprezentaciju, i gotovo!" Prezadovoljan srebrom Izbornik Dalić kaže da nikada neće prežaliti poraz od Francuza u finalu. A vi? "Prezadovoljan sam drugim mjestom." Svjetsko srebro donijelo vam je status najuspješnijega predsjednika HNS-a. No, jeste li svjesni da više niste naš najveći nogometaš. "Svi mi moramo biti presretni zbog priznanja Luki Modriću. Drago mi je što je Luka tako dobro igrao na Svjetskom prvenstvu, što je bio lider, za njega imam samo riječi hvale i jedino što mogu dodati: Chapeau, kapa dolje! Kao predsjednik, ponosim se Modrićem i njegovim nastupima čijoj su kvaliteti pridonijeli i sveukupna atmosfera u reprezentaciji, izbornik i navijači." Je li Luka najveći? "Pa već sam vam odgovorio da jest." Je li Luka favorit za Fifinu Zlatnu loptu? "Da je ja dodjeljujem, dodijelio bih je Luki!" Nakon ruske bajke, dogodili su nam se klupski europski neuspjesi Hajduka i Rijeke. Kako gledate na njih? "Žao mi je što su ispali, naravno, zbog klubova i njihovih rejtinga. Eto, mi mislimo da je lako dospjeti u Europsku ligu ili Ligu prvaka, a danas svi ulažu u nogomet, to je najbrže rastući biznis u Europi." Kako izgleda vaš dan na odmoru u Novom Vinodolskom? "U koje god vrijeme išao spavati, uvijek ustajem u osam sati i – odmah u more. Tek potom pranje zubi, doručak... Bogatstvo je kada se možete “probuditi” u moru. Novi Vinodolski odlična je destinacija za odmor, a paše mi i što sam za sat i 15 minuta u Zagrebu. Na moru punim baterije i za nastup 8. rujna u utakmici legenda", zaključio je Davor Šuker. Večernji list
22.08.2018 16:09    Interview   0 MINISTAR MUP-A HNŽ-a: Nedostaje nam 355 djelatnika, a za tri godine u mirovinu ide 251 Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Slađan Bevanda govori o sigurnosnoj situaciji u ovoj županiji, nedostatku kadrova koji je već postao kroničan te planovima za iduće razdoblje. Bevanda se osvrnuo i na činjenicu kako uskoro istječe mandat policijskom ravnatelju Iliji Lasiću te naglasio kako je po pitanju imenovanja novog ravnatelja potrebna stvarna i politička volja jer posljedice mogu biti nesagledive.
27.07.2018 21:20    Interview   0 Marko Jakovljević: Mostar sevdah Reunion nastavlja spektaklom na Kaštelu Pula Nakon niza uspješnih koncerata tijekom ljeta u Austriji, Sloveniji, Srbiji, BiH, Turskoj, Mostar Sevdah Reunion se vraćaju u Hrvatsku gdje na Kaštelu Pula 30. srpnja u 21.30 sati pripremaju još jedan jedinstveni koncert pod otvorenim nebom. Njihova sposobnost da sevdalinke i romsku glazbu uspješno asimiliraju sa jazz, latino, country i funk glazbenim izričajima, te da na jednom koncertu publiku drži na nogama zainteresiranom i raspjevanom kroz cijeli repertoar uz spontane instrumentalne improvizacije je dovoljno da njihov nastup nipošto ne propustite. U razgovoru sa profesorom glazbe i basistom Markom Jakovljevićem saznali smo da MSR nastavljaju u svom stilu predstavljanja novih vokalnih osviježenja ali i daljnjim koncertnim aktivnostima. Možete nam reći kakav koncert slušatelji mogu očekivati u Puli? -Nastupiti na Kaštelu u Puli je zaista posebno! Nakon nedavnih nastupa u Slavoniji ponovno se vraćamo u Hrvatsku gdje ćemo publici predstaviti svoje nove pjevače, ali i neke tradicionalne skladbe u modernijem ruhu. Nastup u Puli kao nastavak ljetnih koncertnih aktivnosti? -Najava naših ljetnih nastupa bio je singl za koji smo snimili video uradak „Srdo moja“, tradicionalna sevdalinka koju možete poslušati na youtube kanalu, a mogu reći da smo ovog ljeta koncertno bili iznimno aktivni te smo nastupali u Istanbulu, Grazu, Koperu, Osijeku i drugim gradovima. Nastup u Puli je nastavak naše ljetne turneje nakon kojeg se okrećemo daljnjim gostovanjima u Crnoj Gori i Sloveniji. Primjetili smo da je bend dobio neke nove članove? -Da, jedna od osobitosti benda jeste da uvijek voli dati priliku novim i kvalitetnim glazbenicima tako da smo dobili dva nova člana u obliku vokala a to su izvrsni Milutin Sretenović Sreta i Antonija Batinić. Pored njih tu su Gabrijel Prusina- klavir, Sandi Duraković- gitara, Mišo Petrović- gitara, Senad Trnovac- bubanj, Vanja Radoja- violina, te Dragi Šestić koji je menadžer benda. Nedavno ste objavili i novi album? -Na novom albumu smo ostvarili veoma kvalitetnu suradnju sa Sretom i album nosi ime „The balkan autumn“, a izdavač je label „Snail Records“ iz Nizozemske. Mogu reći da smo iznimno zadovoljni sa materijalom koji smo uspijeli zvučno zabilježiti. Proces snimanja naših albuma je izrazito spontan i glazba zvuči mnogo iskrenije jer joj ne prilazimo sa ustaljenog uvježbanog načina audio zapisa tako da sve radimo kada se spustimo u studio crpeći i bilježeći onu sirovu, prvu, iskrenu energiju koju glazbenici najviše vole i osjete. Osim obrada tradicionalnih i starogradskih numera ovog puta tu su i Sretine autorske skladbe koje smo aranžirali u svome stilu, a kao prvi singl kojim smo najavili album i uradili video je skladba „Daj mi bože krila“ za koju je Sreta napisao tekst, a inače se radi o tradicionalnoj romskoj skladbi poznatoj kao „Sajbija“. Da li pored obveza koje imate sa MSR imate vremena i za bavljenje glazbom u drugim bendovima i projektima? -Pokušavam koliko je to moguće u našem okruženju glazbeno biti što aktivniji. Mislim da je iznimno bitno za djecu koju podučavam glazbi da vide da se bavim živom glazbom kako u Osnovnoj Glazbenoj Školi Ljubuški gdje sam djelatan tako i za studente sa kojima radim na FPMOZ Sveučilišta u Mostaru u statusu asistenta. Pored MSR-a aktivan sam u nastupima sa Sanelom Marićem Marom i bendom u promociji nedavno objavljenog albuma „Kovilje“, te aktivno surađujem s dirigentom Damirom Bunozom i Simfonijskim orkestrom Mostar. Pored svega toga stignem raditi i glazbu za filmove i predstave što me kao glazbenika u svaralačkom smislu posebno ispunjava.
19.07.2018 10:29    Interview   0 MATE BULIĆ: Hrvati su konačno povezani, moramo zadržati taj osjećaj Ni jedna velika fešta u Hrvata ne može proći bez Mate Bulića. 'Kralj dijaspore' posebno je pratio Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, išao na veliko finale, a kasnije je dočekao vatrene u domovini i predvodio feštu u Splitu.
01.07.2018 20:31    Interview   0 GORAN ĐUZEL: Odlazim iz bolnice,... odjel ostavljam dobrim stručnjacima Dr. Goran Đuzel voditelj je Odjela kardiokirurgije SKB-a Mostar od njezina utemeljenja. Na čelu je projekta i najveće privatne poliklinike u BiH, a sve to je bio povod za razgovor s ovim mladim stručnjakom
26.06.2018 18:15    Interview   0 Najbolja studentica Sveučilišta u Mostaru: Nina Lončar tvrdi 'Kad se hoće, sve se može' Nina Lončar najbolja studentica Sveučilišta u Mostaru dobrom organizacijom uspijeva više nego neki misle da je moguće svojim primjerom svjedoči da se sve može kad se hoće, a u razgovoru za Pogled.ba otvoreno progovara o brojnim temama koje se tiču kako studentske populacije tako i svih generacije ne samo u Mostaru, nego širome regije.
13.06.2018 22:41    Interview   0 Stojkić za Pogled.ba: Ne želimo ostati samo promatrači slučajnog turizma u Mostaru 'Mostar turističko odredište u europskim okvirima – stanje & mogućnosti' je javna panel tribina koje su u četvrtak 14. lipnja održava u Mostaru i okuplja brojne stručnjake s ciljem promjene trenutnog stanja u gradu na Neretvi koji je neiskorišteni turistički potencijal.
05.06.2018 16:43    Interview   0 Ostojić: Mostarskoga proljeća 2018. je unatoč sveopćoj krizi na zavidnoj razini Predsjednica MH Mostar Ljerka Ostojić u intervjuu za Večernji list, u povodu zatvaranja Mostarskoga proljeća 2018. je kazala kako nije mala stvar u uvjetima sveopće društvene krize i letargije održati jedan festival iz područja kulture na zavidnoj razini, te okupiti umirovljenike, studente, velike i male.