Kolumne

09.01.2019 19:19    Kolumne   0 Veselin Gatalo: Neskromni prilozi nematerijalnoj kulturnoj baštini Mostara Ževkanje je pojam koji bi se s pravom mogao uvrstiti u jedinstvenu nematerijalnu kulturnu baštinu Grada na Neretvi. Podsjetimo, ževkanje je stalno „kljucanje“ po slaboj točki subjekta
01.01.2019 07:37    Kolumne   0 ​Veselin Gatalo: Kucamo na vrata zaboravljenih naroda Volio sam Konana Barbarina. Konana Sumeranina. Volio sam ga kad je bio najamnik, kad su ga plaćali da teškim mačem pokorava silne i brani slabe. Nekad za novac, nekad onako, za ćeif. Sjećam ga se dobro, sav išaran ožiljcima, mišićav i širok, sjedi u krčmi s drvenom bukarom i vrčem punim vina na grubo tesanoj površini stola.
26.12.2018 19:24    Kolumne   0 ​Veselin Gatalo: Godine razvrata Čovjek je ove godine u Bihaću tajno snimao žene dok se seksao s njima. Onda je to javno objavio. Poželio je postati globalan pokazavši cijelom svijetu svoje seksualno umijeće.

Interview

13.01.2019 08:00    Interview   0 Intervju Vjekoslav Vuković: Gospodarstvenici moraju sudjelovati u donošenju zakona - Od novog saziva Vijeća ministara, kao i nižih razina vlasti očekuje se više sluha ka gospodsrstvu i gospodarskim temama, uključivanje gospodarstvenika putem komorskog sustava u izradu inoviranih zakonskih rješenja, kojima se osujećuje moć pojedinih državnih službenika koji ponekad misle da su „država“ - kaže Vuković
28.12.2018 16:35    Interview   0 Amina Kajtaz: Mostar je moj grad, ali za uspjeh je ipak bilo potrebno otići u grad poput Zagreba Piče o sirenama nikad nisu dobile službenu potvrdu, no, onaj tko upozna Aminu Kajtaz, povjerovat će u ta prelijepa, mitološka bića. S mostarskom sirenom, najboljom plivačicom u BiH i RH, sjedili smo u njezinu gradu. Nekoliko dana je na odmoru od sezone koju je zaključila sa šest zlata i jednim srebrom na državnom prvenstvu. O godini na izmaku, plivačkim uspjesima, Mostaru, Zagrebu, izboru za najljepšu sportašicu svijeta i mnogim drugim temama Amina je govorila za Večernji list. Sedam medalja na prvenstvu Hrvatske u Rijeci, od toga čak šest zlata i jedno srebro. Ranije, polufinale na Europskom prvenstvu u Glasgowu, novi državni rekordi. Što nam Amina Kajtaz može reći o ovoj godini? Godina je bila turbulentna, od toga što sam se preselila u novu sredinu, novi klub, promijenila trenera, upoznala nove prijatelje. Sve je novo i drukčije bilo za mene. Mislila sam da neću toliko napredovati, ali sve se promijenilo nabolje, hvala Bogu. Mogu reći da je šlag na kraju definitivno bilo polufinale Europskog prvenstva u Glasgowu, gdje sam otplivala fantastičan rezultat 59,5. što me je dovelo do 14. pozicije u kvalifikacijama, 16. u polufinalu. Iznenadila sam se disciplinom 200 m leptir gdje sam bila 17., malo mi je nedostajalo za polufinale. Inače, nije moja utrka, ali sada sam se prebacila na to i to je novo za mene. Nisam očekivala da mogu plivati te duže dionice, osobito 200 delfin koja je užasno teška i mora se puno raditi za dostizanje forme. Mogu reći da je to novost za mene i ponosna sam na tu utrku. Što se tiče državnog prvenstva u RH, nisam imala presing jer sam prije imala Svjetsko prvenstvo pa sam bila pripremljena. Utrkom na SP-u nisam zadovoljna jer sam prejako krenula i nisam zadnjih 50 metara održala taj jaki tempo. Disciplinom 100 m leptir stvarno sam zadovoljna. Opet sam otplivala više od 800 bodova i malo mi je nedostajalo za polufinale. Ono je bilo 58,2, a ja sam plivala 58,7. Ali ispod 59, mogu biti zadovoljna tom utrkom. Na državnom prvenstvu bilo je sve sjajno, nisam imala presing. Trener mi je rekao da se zabavim jer ima tu konkurencije, ali oni koji su bili na SP-u, oni su na većoj razini. Tako da nisam imala ogromnu konkurenciju, a na 200 m leptir oborila sam državni rekord. Imala sam dobru taktiku. A 100 metara leptir malo sam slabije otplivala. Trener je rekao kako sam otplivala na državnom i koliko sam mogla bolja biti na SP-u samo da sam bolju taktiku imala jer sam tada bila u naponu. Što se tiče novih rekorda, oborila sam u disciplini kraul bh. rekord, a koju dosad nisam plivala. Trener me je dobro pripremio za ovih nekoliko medalja. Uspješna godina sve u svemu, hvala Zagrebu, hvala mojem klubu Mladosti, hvala gradonačelniku Milanu Bandiću, mojoj obitelji i prijateljima, mojem Mostaru i ljudima koji me ovdje u BiH podržavaju. Prošla si bazene Mostara, Dubrovnika i sada si u Zagrebu. Kolika je razlika u uvjetima između ta tri grada? Uistinu je ogromna razlika, Mostar je moj grad, ali se mora ulagati u sport. Za veći uspjeh morala sam otići u Zagreb. Kad pričamo o sportašima odavde, Bojanu Bogdanoviću, braći Karačić, jako je puno uspješnih iz Mostara, koliko smo slavnih nogometaša imali i imamo od 80-ih do danas. Treba više ulagati u sport i kulturu ili se barem ugledati na to kako to rade Srbija i RH. Male su države, nemaju previše novca, ali uspješne su jer se trude ravnomjerno rasporediti resurse. Spomenula si Bogdanovića, braću Karačić. Mi ističemo tebe kao najbolju plivačicu u BiH, ali i u RH. Kad se cijelo ovo područje oko Mostara, ovaj dio Hercegovine, gleda, niz je drugih uspješnih sportaša, ali rijetki ovdje uspijevaju. Što je recept da se ovdje počne graditi uspjeh? Smatram da se trebaju graditi sportske dvorane, sportska igrališta, nogometni tereni, bazeni i slične stvari da se djeca zadrže i barem 20 godina treniraju ovdje, a da poslije idu gdje žele. Talent treba ovdje razvijati. Ako dijete nema bazen do 8. godine, teško može uspjeti u plivanju, unatoč afinitetima. Ja sam bila tako uporna i htjela sam otići jer sam čvrsto vjerovala u svoj uspjeh, ali mnoštvo je mojih prijatelja odustalo jer nije imalo podršku. Ja sam imala snažnu podršku svoje obitelji, a da nisam imala njih, i ja bih možda odustala i upisala bih neki težak fakultet od kojeg ću živjeti. Ali mene je plivanje ispunjavalo pa sam odlučila riskirati. Stoga, treba stvoriti uvjete za djecu kako bi talent maksimalno iskoristili do neke 20. godine, a onda će doći i bolji i veći klubovi koji će ih prepoznati i povući. Vjerujem da Mostar može biti neka odskočna daska da bi se djeca još bolje razvijala. Tu treba velik novac na koji ni ja ni vi ne možemo utjecati, ali na to političari u BiH mogu. Jednostavno, moramo im se obratiti da nam pomognu. To će dati zemlji na značaju kad dođu budući uspjesi. Pogledajte Hrvatsku koja je viceprvak svijeta, naježim se svaki put kad se sjetim dočeka viceprvaka. Tako se promovira država, ali treba stvarati uvjete. Za one koji ne znaju, nedavno si diplomirala nutricionizam i zdravlje. Koliko vremena posvećuješ svom zdravlju i daješ li savjete makar prijateljima o prehrani i načina života sada kada si i službeno znalac iz te oblasti? Moram biti iskrena, ne pazim tako puno na prehranu jer tako puno kilometara preplivam tijekom dana pa se mogu počastiti. Odlučila sam da dok god treniram, neću toliko paziti na prehranu, a kada prestanem trenirati, tada ću se posvetiti tome. A kome treba savjet i neka informacija, naravno da ću pomoći. Čuli smo i da si nakon diplome nastavila studirati, upisala si DIF. Puno čitaš, učiš, a s druge strane moraš i trenirati i svakodnevno raditi kada je plivanje u pitanju. Kako raspoređuješ dnevne obveze? Gotovo da nemam vremena ni za što drugo osim plivanja, studiranja i putovanja. Odem na pripreme dva tjedna i tu se posvećujem plivanju i školi, nekim drugim stvarima ne mogu. Zato nemam neki društveno ispunjen život, ali sve su to odricanja za neke druge stvari. Mislim da ću se nakon završetka karijere posvetiti društvenom životu, ali sad je ovo moj odabir, nečega se morate odreći da biste drugdje bili uspješni. U sportskoj obitelji otac Sead je bio legendarni nogometaš, majka Maja višestruka prvakinja BiH u plivanju. Iako smo ih se već dotakli, teško ih je još jedanput ne spomenuti i izdvojiti. Slažem se. Imam divne roditelje koji me razumiju i podržavaju maksimalno u svemu i dok god sam ja sretna s ovim što radim, oni će me podržavati na bilo koji način. To je neka ljubav prema djetetu, ali i prema sportu. Hvala Bogu pa imam takve roditelje koji mi žele pomoći. Sad da se dotaknemo i one teme zbog koje su poludjeli za tobom na Olimpijskim igrama u Londonu, ali i nakon toga kada si ušla u izbor za najljepšu sportašicu svijeta. Prepoznaju te i kao vrhunsku plivačicu, ali i kao najljepšu sportašicu pa kako gledaš na taj drugi aspekt koji nije vezan za sport? To mi je jedno od najmržih pitanja (smijeh), zato što djeluje kao da se hvalim kad odgovaram, ali ne. Jednostavno, hvala svima koji misle tako o meni. To je lijep epitet. Ali smatram da su važniji sportski rezultati koji su me doveli do OI nego nekoliko sekundi na TV ekranima. Ali ako je tih nekoliko sekundi populariziralo BiH i neke natjeralo da navijaju za ovu zemlju, da nas pronađu na svjetskoj mapi, onda super. Zahvalna sam. Stiže Nova godina, kako ćeš je provesti? Nova godina mi je najdraže razdoblje jer mi je 31. prosinca rođendan, tako da slavim Novu godinu, a sve s obitelji i prijateljima, u toplom domu. Onda ti uime Večernjeg lista čestitam i novu godinu i rođendan. Za kraj ovog razgovora, koja su tvoja očekivanja od 2019. i tvoje želje za nadolazeće vrijeme? Iskreno vam zahvaljujem. Svatko na kraju godine ima puno želja koje želi ostvariti, pa i neki plan kako ih ostvariti. O tome ne želim govoriti jer budem jako tužna ako se ne ostvare. Ali svim čitateljima Večernjeg lista BiH želim sve najljepše, puno zdravlja, to je najvažnije, zatim sreće i ljubavi.
09.12.2018 14:12    Interview   0 Hrvat predaje na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta kojeg su pohađali brojni nobelovci Vjeran Ježek, hrvatski glazbenik iz Zagreba, od listopada ove godine je predavač docent na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta “Ludwig Maximilian Univerzitet” u Münchenu. Ježek ima dugogodišnje iskustvo kao glazbenik u profesionalnim orkestrima, solista, bio je i mentor međunarodnih seminara. Sad će predavati na Sveučilištu kojeg su pohađali brojni nobelovci, među kojima su i Ian Fleming, Gustav Hertz, Rainer Maria Rilke, Sophie Scholl, Richard Strauss, Thomas Mann… Papa Benedikt XVI. bio je i student i profesor ovom Sveučilištu u Münchenu koje se smatra jednim od najprestižnijih sveučilišta u Njemačkoj i svijetu kojeg su pohađali i brojni hrvatski studenti. FM: Kakav je bio Vaš put do uspjeha s kojim se danas možete pohvaliti? Prvo kao student u Innsbrucku i magisterij u Münchenu, nakon toga paralelni rad kao orkestralni glazbenik i solista, te pedagog. Moj rad bio je praćen i prepoznat na toj instituciji, koja mi je dodijelila mjesto docenta trube, a kako se razviti kroz par godina, vidjet ćemo. FM: Zašto ste odabrali Njemačku za rad u Vašoj struci? Od trenutka kad sam kao učenik u Hrvatskoj slušao snimke njemačkih orkestara i soliste sa zapada, bila mi je velika želja biti dio te kolijevke klasične glazbene kulture. Boravio sam zbog posla u par drugih njemačkih gradova, te u Monacu, ali München je daleko najinspirativniji grad kojeg znam i nepresušno vrelo mogućnosti za klasične glazbenike. FM: Na čemu se bazira Vaš metodičko – pedagoški rad na Univerzitetu? Velika je prednost tome, da docent ili profesor ima slobodne ruke, odnosno dato mu je na povjerenje njegov individualni način rada i koncept programa, a zbog same karakteristike univerziteta kao jedan veliki istraživački motor, radimo mnogo na psihosomatskim istraživanjima i rješavanju “problema”, te ujedno preferiram kod studenata posebnu metodu za mentalnu snagu i koncentraciju, te za motoričku sposobnost i koordinaciju tijela i instrumenta. FM: Kakvi su Vam budući životni planovi? Ostajete u Njemačkoj? Kad ostvarim sve ciljeve, onda ću početi razmišljati o tome. Planovi postoje, ideje isto tako, ako sve realiziram, doći će samo od sebe ponovno nešto novo. Nema dugo, upisao sam školu za trubu, radim međunarodne seminare, sa gudačima Münhenske filharmonije pripremam solistički projekt s kojim u 2019. godini počinjemo s koncertima i uzbuđenja ne fali nimalo. FM: Biste li pomogli u svojoj struci kad bi to netko tražio od Vas iz Hrvatske te biste li se vratili raditi u Hrvatsku? Već godinama sam aktivan u Hrvatskoj, predajem na seminarima od Varaždina, Grožnjana, do Labina i dr. gradova, te ponekim koncertom, upoznajem i nove ljude i susrećem nekadašnje kolege te dolaze pitanja kako bi zajednički surađivali i nešto ozbiljnije pokrenuli i napravili, ali uvijek to negdje zastane i ne realizira se do kraja. No međutim, bez obzira na to, motivacija i želja ljudi u Hrvatskoj postoji da se napravi simbioza i suradnja sa zapadom, jer ipak Hrvatska je od uvijek tamo i pripadala. FM Svojedobno ste bili i politički angažirani? Imate li još političkih ambicija? Politika u tzv. iseljeništvu nema tu izvršnu snagu, da bi se mogao steći dojam kako je to stvarna politička stranka u inozemstvu. Zbog njemačkih zakona ne može kao takva ni djelovati, nego isključivo kao udruga koja prikuplja istomišljenike i radi na dobrobit građana u domovini i iseljeništvu. Svatko u svom resoru pokušava pomoći na neki način, tako sam i ja nedugo sa bivšim ministrom obrazovanja imao projekt na stolu koji već 20. godima izvrsno funkcionira u svim zapadnim zemljama. Projekt je namijenjen osnovnim školama i kao jedini pokazao se uspješnim na znanstvenom nivou u spriječavanju, tj. da se drastično smanjilo nasilje u školama, obitelji i nasilje nad ženama, ali poslije toga novi kadar u ministarstvu nije pokazao do sada interesa za taj projekt. Štoviše, takav projekt državni proračun košta minimalan postotak u odnosu od ukupnih troškova. Također, dao sam još jedan prijedlog kako da se zdravstveno i socijalno sami financiraju slobodni umjetnici, što u Njemačkoj izvrsno funkcionira, gdje sve državne institucije i umjetnici imaju koristi od toga, ali tu je sve i stalo. Fenix-magazin

Teme Mostar

05.12.2018 15:15    Teme Mostar   0 FOTO/ Mladi u Mostaru upozorili na visoku stopu nezaposlenosti i masovne odlaske Mladi u Mostaru upozorili na visoku stopu nezaposlenosti i masovne odlaske iz BiH prilikom održavanja okruglog stola na temu „Položaj mladih u Mostaru i Bosni i Hercegovini“, koji je održan u organizaciji Vijeća mladih grada Mostara.
28.11.2018 18:58    Teme Mostar   0 Bešlić primio u nastupni posjet veleposlanika Japana u BiH Hideyuki Sakamotoa Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić primio je danas, srijeda, u Uredu gradonačelnika, u nastupni posjet veleposlanika Japana u Bosni i Hercegovini Nj.E. Hideyuki Sakamotoa
13.11.2018 16:33    Teme Mostar   0 Kroz projekt Interreg - IPA CBC IRENE Grad Mostar mijenja dio sustava javne rasvjete Nakon provedbe javne nabave i odabira najpovoljnijeg izvođača, danas je u prostorijama Vijećnice Grada Mostara potpisan ugovor s tvrtkom Elko-Marić d.o.o. Mostar iz Mostara o izvođenju radova na projektu rekonstrukcije, odnosno zamjene postojećih rasvjetnih stupova i svjetiljki s novim (aluminijskim) stupovima i svjetiljkama s energijski učinkovitom LED tehnologijom.

Teme BiH

15.01.2019 13:02    Teme BiH   0 ​Fra Mario Knezović oštro: Tko u BiH ima novac, ima i diplome Poznati franjevac fra Mario Knezović na svom Facebook profilu komentirao je skandale oko kupnje diploma u BiH.
15.01.2019 10:32    Teme BiH   0 ​Prešućene Buhine Kuće: Sarajevo politički i medijski vješto skriva svoje zločine U Bosni i Hercegovini nema gotovo ničega što se ne tumači kroz prizmu triju istina. Nema ni jedne važnije odluke domaćih i međunarodnih sudova, povjerenstava, pa čak i statističkih zavoda, koju svi poštuju. A tek političke odluke.
10.01.2019 22:04    Teme BiH   0 ​New York Times: Pokret Pravda za Davida i dva oca Muriz i Davor brišu podjele među ljudima Borba oca Davora Dragičevića za pravdu svog ubijenog sina Davida obišla je cijeli svijet. O njegovoj borbi koja je trajala 280 dana na Davidovom trgu (Trgu krajine) izvijestili su svi svjetski mediji, a jedan od njih je i The New York Times.

Teme Svijet

12.01.2019 12:22    Teme Svijet   0 ​VIDEO Vozačica autobusa Irena Ivić postala junakinja Milwaukeeja, evo tko je ona Vjerojatno nema novinskog portala koji nije prenio vijest o apsolutnoj junakinji dana Ireni Ivić, vozačici autobusa iz Milwaukeeja koja je zaustavila vozilo kako bi spasila maleno dijete koje je posve samo trčkaralo ulicom.
04.01.2019 09:29    Teme Svijet   0 Nino Raspudić: Ivo Gregurević – kad radiš ono za što si stvoren Koliko god smo po puno osnova podijeljeni i suprotstavljeni, mi smo još uvijek jedno društvo i znamo da se nismo raspali sve dok dijelimo neke zajedničke koordinate, neke zajedničke vrijednosti koje su utoliko vrjednije što bivaju rjeđe.
03.01.2019 11:40    Teme Svijet   0 Vratili se iz Irske: 'Poslovi su bolji i sigurniji, plaće su veće, ali...' Roman Šakirovski i Jadran Meštrović dvije godine proveli su na radu u Irskoj.