´Izgubio sam 46 kg, slomili su mi sve kosti. Nitko tko je izašao iz logora nije umro od starosti´ Novosti ´Izgubio sam 46 kg, slomili su mi sve kosti. Nitko tko je izašao iz logora nije umro od starosti´ Dragutin Guzovski, bivši logoraš, podigao je tužbu protiv Republike Srbije zbog šest i pol mjeseci torture u koncentracijskom logoru u Sremskoj Mitrovici Ako ti već država ne želi ili ne može pomoći, vrijeme je da uzmeš stvar u svoje ruke. Tako je i Dragutin Guzovski, čelnik udruge logoraša Vukovarsko-srijemske županije, odlučio je podići tužbu protiv Republike Srbije zbog šest i pol mjeseci torture u koncentracijskom logoru u Sremskoj Mitrovici, nakon zarobljavanja u Vukovaru 1991. godine, piše Deutsche Welle. Guzovski je rekao da su on i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, posjetili sve ministre pravosuđa, međutim nakon godina uzaludnog čekanja angažirao je odvjetnika u Srbiji koji je pokrenuo tužbu za naknadu štete. “Ovo je samo probni balon, nas trojica - ja, Antun Horvat i Srećko Glamočak - smo odlučili tužiti Republiku Srbiju”, rekao je Guzovski koji vjeruje da neće doći do pravog postupka, već da će mu biti ponuđena nagodba. Dragutina više brine protok vremena nego ishod tužbi. Kako sam kaže, nitko tko je izašao iz logora nije umro od starosti. Trauma, batine i neljudski uvjeti kojima su bili izloženi uzimaju danak. Karcinomi, moždani i srčani udari su osnovna tri razloga od kojih umire ova populacija. Torture koje su proživjeli su, kaže Guzovski, su kao tempirana bomba koja i godinama poslije uzima živote, piše DW. Proveo je 126 dana u samici i izgubio 46 kg Dragutin, koji je prije dolaska u logor bio tri puta ranjen a i danas pored kralježnice nosi geler, proveo je u logoru šest i pol mjeseci, od 18. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992. godine. Od toga je čak 126 dana bio u samici u kojoj vrata nekad nisu otvarali danima. U logoru je izgubio 46 kilograma, a iz njega je izašao sa slomljenom prsnom kosti, slomljenih sedam rebara i slomljenom zglobnom čašicom na desnom ramenu. Od Srbije traži 51 tisuću eura kao odštetu Iako ga, prema njegovim riječima, novac ne motivira, Guzovski kao kompenzaciju za torturu traži 51 tisuću eura. Pravi razlog zašto je tužio Srbiju je zbog nezakonitog lišavanje slobode, deportacije i odvođenja u logor, nehumanog i neljudskog postupanja i totalnog kršenja Ženevske konvecije o postupanju s ratnim zarobljenicima. S obzirom da postoji lista ljudi koje Srbija traži kako bi im sudila na temelju priznanja koja su izvukli iz njih batinama u logorima, bivši logoraši boje se posljedica, pa se ne usuđuju putovati izvan Hrvatske. “Ja dvadeset i nešto godina nisam išao preko granice iako se protiv mene ne vodi nikakav postupak,” rekao je Guzovski. Crna gora je isplatila odštete logorašima Crna Gora, koja je bilo dio države Srbija i Crna Gora, priznala je odgovornost za logor u Morinju. Isplatila je odštete logorašima iz Dubrovačko-neretvanske županije, pa, smatra Guzovski, to bi trebala učiniti i Srbija, kojoj je postojanje logora zasigurno neugodna činjenica, a mnogi Srbi nisu ni svjesni što se sve događalo u Srbiji. “Šutjeli smo dugo godina i vidjeli da moramo krenuti sami. Ovo su sada privatne tužbe. Ja ne znam tko je s kime kakav sporazum napravio, ali to me ni ne zanima,” kaže Dragutin Guzovski dok pokazuje dokaze kojima raspolaže. I dok je Guzovski, prema vlastitim riječima, imao tu sreću što je bio odveden u Srbiju, ostaje nejasno što će biti sa zatočenima u tzv. srpskoj krajini, Kninu, Glini, Dalju, Negoslavcima. On je predložio da se njima odšteta uvrsti kao trošak mirne reintegracije. Kako piše DW, postoje informacije iz Ministarstva pravde u Beogradu da je tužba u postupku. Zakazano je pripremno ročište, a navodno srbijansko Državno pravobranilaštvo priprema nagodbu. Rad ga je spasio Prije rata, Dragutin Guzovski, magistar ekonomskih znanosti, bio je direktor komunalne gradske tvrtke, a vrlo brzo nakon izlaska iz logora počeo je raditi u zagrebačkoj “Čistoći”. Nakon četiri godine preselio se u Vinkovce gdje je bio zamjenik župana. Tijekom mirne reintegracije ustrojio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje i danas radi. Kako sam kaže, rad ga je spasio.

Novosti

18.11.2018 08:26    Novosti   0 Svi već tri dana traže nestalog čovjeka, jedini im je trag krvavi sendvič Sve raspoložive snage s više od 60 ljudi i dalje pretražuju područja kaštelanske zagore kako bi pronašli 82-godišnjeg Marijana Ljubića iz Kaštel Lukšića koji se prije tri dana udaljio iz svoje obiteljske kuće u Kaštelima. Vremešni Kaštelanin otišao je iz svoga doma još u srijedu, a nakon što ga je obitelj bezuspješno pokušala naći, i nakon što je stigla informacija kako je starac viđen kod Bašićevog tora na Kozjaku, angažirana je Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Split, a pretpostavilo se kako se starac uputio u svoje rodno mjesto, zaselak Ljubići, pokraj Vučevice. Potraga na Kozjaku od početka je bila zahtjevna zbog teškog i nepreglednog terena pa se u nju uključio i helikopter HRZ-a, kao i kaštelanski vatrogasci te planinari, a nije prekinuta ni tijekom protekle dvije noći, a u petak i subotu je nastavljena još jačim intenzitetom. - U ovom trenutku, pomoć dosadašnjim tragačima došli su dati i HGSS-ovci iz stanica i ispostava iz obližnjih gradova Šibenika, Makarske, pa čak i s područja Delnica, Ogulina, Karlovca i Čakovca. U potragu su uključeni i psi, i to njih šest, kao i pet bespilotnih letjelica. Tu su i vatrogasne snage iz Solina, Kaštela, Vranjica i Vučevice te obiteljski prijatelji i poznanici. HGSS koordinira akcijom u vatrogasnom domu u Vučevici. U tri dana iznimno zahtjevne potrage prošli smo jako puno terena za koje smo doznali kako su bili poznati nestalom čovjeku. Nije lako ljudima na terenu jer puše jaka bura, a i samo područje je zahtjevno. On se tim putevima kretao često u svojoj mladosti, a danas su oni obrasli i zapušteni su. Međutim, tragovi obuće koje smo uočili naveli su nas do autoputa gdje je ovaj čovjek zadnji put i viđen. On je došao do autoceste koju vjerojatno nije mogao preći, pa su ga uočili djelatnici HAC-a i prevezli ga do najbližeg mjesta odakle se ide prema Ljubićima, a pritom vjerojatno ne znajući da se radi o nestaloj osobi. S obzirom da je bilo 18.15 sati, dakle već je pao mrak, čovjek je vjerojatno nastavio put prema svome selu i od tad mu se gubi svaki trag. Upravo na tom području pronašli smo i sendvič na kojemu su bili otisci krvi, i pretpostavljamo da je bio njegov, a krv je nastala uslijed ogrebotina po rukama jer se radi o šumovitom i obraslom području. Upravo smo najveći dio potrage proveli na tom terenu, dakle od Vučevice do Ljubića. Teren je jako zahtjevan, pun šikare, jama, međutim, nećemo odustati - kaže nam šef splitskog GSS-a Frane Bebić navodeći kako su opasnost po život ovog čovjeka dosta niske noćne temperature koje su tek stupanj, dva veće od nule. - Po našim iskustvima, osobe s ovoliko godina bi te temperature mogle preživjeti pet do šest dana i vjerujemo kako će potraga dati uspjeha. I danas je trebao poletjeti avion, no odustali smo zbog bure. Potragu nastavljamo i u nedjelju - potvrdio nam je Bebić i pozvao sve građane koji imaju bilo kakve informacije o nestaloj osobi da se jave na broj 112. Inače, Marijan Ljubić visok je 180 cm, mršave građe s gustom prosijedom kosom, a pati od demencije. U trenutku nestanka na sebi je imao tamnoplavu vestu, traper hlače i crvene tenisice.
18.11.2018 08:08    Novosti   0 Prija 27 godina je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene je 18. studenog 1991., kao politička, kulturna, gospodarska i područne cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku. Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH. Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH, zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a za pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH. Na sjednici Travničke regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da Predsjedništvo BiH, svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike SDA; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu Travničke regije i hercegovačkih općina da se udruže u Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine. To je pozdravljeno na II. redovitoj sjedinici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991. Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: Sarajevska, Dobojsko-zenička, Banjalučka, Bihaćko-kladuška, i Tuzlanska regionalna zajednica HDZ-a BiH. Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade Hrvatskog vijeća obrane, povezane sa Glavnim stožerom HVO-a. Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavku oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i Posavsku regionalnu zajednicu, dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH. Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla. Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do zajedničke hrvatske države. Treba pristupiti formiranju Hrvatske banovine u BiH, kao prve faze do konačnog rješenja pitanja. U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.[11] U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje: "Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?", odgovorio: "Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim - kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi." U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, Hrvatska zajednica Usora, 14. siječnja i Hrvatska zajednica Srednja Bosna, 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševe. Hrvatska područja u kraju Teslić–Komušina, bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom Usora. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine Žepče i zapadnom djelu današnje općine Maglaj. Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992., hitno traži se Sarajevske hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području Tuzle (Soli) i Sarajeva (Vrhbosna) sa Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo mrtvo slovo na papiru. Ipak, njihovi vojni odjeli Brigada Kralj Tvrtko HVO Sarajevo i 115. Zrinski HVO Tuzla su bili povezani sa Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna, odnosno s Žepčem, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu Gornje Komušine, koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem Mate Bobana je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (Žepče), Usora (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio Orašje). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, Kupres i Kotor Varoš.
18.11.2018 07:38    Novosti   0 Kod Mostarske katedrale osvanuo transparent podrške Marku Radiću Na obljetnicu uspostave Hrvatske republike Herceg-Bosne kod Katedrale Marije Majke Crkve u Mostaru osvanuo je transparent podrške za Marka Maku Radića. Na transparentu je napisano: "Maka, s ponosom je očekujemo". Županijski sud u Zagrebu preinačio je presudu sa 21 na 12 i po godina zatvora Marku Radiću, kojeg je Sud BiH proglasio krivim zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Mostaru. Radić, koji je zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara u zatvoru trebao provesti do 2027. godine, sada će po novoj presudi Županijskog suda izaći na slobodu do isteka ove godine, jer Hrvatska udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje.
18.11.2018 07:32    Novosti   0 Karikatura dana: Izgubljeno-Pronađeno Karikatura dana: Izgubljeno-Pronađeno
17.11.2018 21:53    Novosti   0 Herceg Bosna nije smetala Sarajevu dok su im Hrvati trebali Uoči obljetnice osnutka Hrvatske zajednice Herceg Bosne (18. 11. 1991.) razgovarali smo s jednim od tadašnjih aktera, nekadašnjim ministrom obrane u vladi Herceg Bosne, Vladimirom Šoljićem. U razgovoru za Dnevnik.ba Šoljić je podsjetio na povijesne okolnosti i nastanak Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Šoljić podsjeća da je Herceg Bosna nastala kao svojevrsna nužnost s obzirom na to da je rat u Hrvatskoj već bio u punom jeku, a da je političko vodstvo tadašnje BiH bilo potpuno nespremno. "Nakon rušenja hrvatskog sela Ravno i riječi Alije Izetbegovića u kojima je kazao da to nije njihov rat, jedina preostala aktivnost koju su Hrvati mogli izvesti bila je samoorganiziranje i obrana prostora. U tim trenutcima i odnosima snaga nastala je Hrvatska zajednica Herceg Bosna", podsjeća Šoljić. Patriotska liga Bivši ministar obrane Herceg Bosne podsjeća i na to da je HVO bio nužan. "Muslimani su se počeli braniti i osnovali su svoju Patriotsku ligu, a i kalkulirali su između suradnje s ostatcima tadašnje JNA i suradnje s Hrvatima. S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost", govori nam Šoljić. Što se tiče funkcioniranja teritorija koji je bio pod kontrolom HVO-a, odnosno, Herceg Bosne, Šoljić se prisjeća obrane Mostara i ekonomskih parametara koji idu u prilog Herceg Bosni. "Obranu Mostara u potpunosti je organizirao HVO jer je vodstvo BiH iz Sarajeva bilo nespremno. Da nije to učinjeno, Mostar bi bio u okruženju poput Sarajeva i nejasno je kako bi to sve završilo", rekao je Šoljić i podsjetio na ekonomske parametre. "Na prostoru Herceg Bosne stvari su funkcionirale puno bolje nego je to bio slučaj na području pod kontrolom Armije BiH i Vojske Republike Srpske. Mi smo ubirali više poreza od njih, proizvodili smo više i općenito smo bili u puno boljoj situaciji nego ostatak države zajedno", rekao je. Sarajevo je bilo za Herceg Bosnu Bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, a razlog za to Šoljić vidi u želji hegemonističke bošnjačke politike koja ide u smjeru obespravljivanja Hrvata. "Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima", rekao je Šoljić. Dodao je i da razlog u sotoniziranju Herceg Bosne leži u tomu što bošnjačkoj politici smeta borba Hrvata za jednakopravnost. "Manjkavosti Daytonskog sporazuma su dovele do toga da su Hrvati izgubili dio zajamčenih prava. Bošnjaci su Komšića izabrali prvi put 2006. godine, a Zlatko Lagumdžija je tada priznao da se radi o projektu. Osim Komšića, kod bošnjačke politike postoji stalna težnja za popunjavanje više od jedne trećine hrvatskog kluba u Domu naroda što bi im pomoglo ostvariti dominaciju u cijelo Federaciji", kategoričan je Šoljić.
17.11.2018 21:45    Novosti   0 'Kajkić je rekao da zna gdje je tijelo mog sina, zašto nam ne kaže' Nada da će ikada više vidjeti sina, vukovarskog branitelja Jean-Michela Nicoliera, odavno je izgubljena, no u Lyliane Fournier još tinja ona da će ga makar dostojno pokopati. Ovo su godinama za nju najbolniji dani u godini, cijeli tjedan okružena je dragim ljudima, draga je gošća na brojnim događanjima, nju i njenog sina Paula primila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, obišli su Osijek, Vukovar, Karlovac. Riječi utjehe koje svugdje primi lakše bi podnosila kada bi joj netko rekao kada će pronaći Jean-Michela. "Već 27 godina čekam da saznam gdje je moj sin i ljudi s kojima je dijelio posljednje trenutke. Imam 73 godine i svakog dana se nadam da će mi netko javiti da su ih pronašli. Već sam umorna i bolesna od iščekivanja. Najviše bih željela da mogu zapaliti svijeću na njegovu grobu i da napokon može počivati u miru", rekla nam je Lyliane. Za to najodgovornijima smatra “Srbe koji su ratovali protiv Hrvatske, koji znaju istinu, a ne govore je, a onda i međunarodnu zajednica koja je izjednačila agresora i žrtvu”. "Naposljetku je očito da ni hrvatsko političko vodstvo ne poduzima gotovo ništa da se dozna istina. S protokom vremena to postaje sve teže", zabrinuta je majka branitelja Jean-Michela. Kakvo je njezino mišljenje o ulozi suspendiranog policijskog službenika Nikole Kajkića u istrazi zločina na Ovčari, koji je udaljen iz službe zbog sumnje na tešku povredu službene dužnosti, iako on tvrdi da je suspendiran zbog “prekomjernog istraživanja”, te smatra li da je filmom “Ovčara - neispričana priča” doista kompromitirao moguće dokaze u istrazi kaže da to ne zna, ali da je šokira cijeli taj cirkus u medijima. "Prije gotovo godinu dana Nikola Kajkić je mom sinu Paulu pokazao videosnimku polja govoreći mu da su tijela Jean-Michela i ostalih ondje u dvije masovne grobnice. Sve otad čekamo da kaže gdje su točno tijela članova naših obitelji. Ako zna gdje su, kao što tvrdi, zašto to ne kaže? Ja nemam sve vrijeme svijeta, a nemaju ni ostali. Možda je u proteklih godinu dana netko tko je tražio svoje bližnje umro a da nikad nije doznao gdje su ostaci njihovih najmilijih. Kako se stvari odvijaju, bojim se da će se jednoga dana isto dogoditi i meni" kaže Lyliane Fournier. Prozvani Kajkić: 'Bio sam s čovjekom koji je zakopao tijela' "Snimio sam lokaciju na kojoj je grobnica od 14 ljudi, među kojima je i tijelo Jean Michela Nicoliera. Pokazao mi ju je čovjek koji je po naredbi kopao jamu, a onda i zakopao tijela bagerom. Radi se o ljudima ubijenima ispred hangara, trojici od batina, 11 s prostrijelnim ranama", komentirao nam je Nikola Kajkić, vjerujući da je svjedočanstvo bivšeg srbijanskog vojnika vjerodostojno. Na pitanje zašto nikada nisu izvršeni iskopi na toj loakciji, Kajkić odgovara kako je podatke dostavio institucijama. Žao mi je zbog Paula i majke. Ja sam im nešto obećao i ja ću to ispuniti - kaže Kajkić.
17.11.2018 21:15    Novosti   0 U Francuskoj automobilom pregažena sudionica prosvjeda Jedna žena poginula je u departmentu Savoj na jugoistoku Francuske tijekom protesta zbog rasta cijena goriva, izjavio je danas francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner. Žena koja je upravljala automobilom uplašila se kada je vidjela demonstrante koji su blokirali put, nakon čega je greškom pritisnula papučicu gasa i udarila vozilom sudionici prosvjeda koja je stradala na licu mjesta. Širom Francuske građani danas blokiraju puteve, mostove i naplatne rampe u znak prosvjeda zbog povećanja cijena goriva. Blokade pod nazivom "Žuti prsluk" zbog boje zaštitnih prsluka kao simbola prosvjeda trebale bi biti organizirane na najmanje 700 lokacija. Francuski službenici su upozorili da, iako neće blokirati prosvjede, neće dozvoliti da zaustave protok na putnim mrežama. U proteklih godinu cijena dizela, koji najčešće koriste vozači u Francuskoj, porasla je za oko 23 posto na 1,51 euro po litru, što je najviše od početka tisućljeća.
17.11.2018 20:53    Novosti   0 Baletan iz Rumunjske želi bh. državljanstvo "Ovdje sam zapravo kod kuće", riječi su Mihaila Mateescua, baletnog umjetnika iz Rumunjske, koji je nedavno, nakon 22 godine života u Sarajevu i rada u Narodnom pozorišu, zatražio bh. državljanstvo. Htio istraživati Preporuku da bude upisan među bh. državljane prošlog je tjedna dala Vlada FBiH. To je bio povod da s Mateescuaim porazgovaramo o tome kako je uopće došao u BiH i što ga je motiviralo da traži bh. državljanstvo kada je državljanin EU, i to u vremenima kada sve više bh. građana trajno odlazi iz zemlje. U Rumunjskoj je radio u nekoliko kazališta, između ostalog bio je član najbolje baletne trupe u toj zemlji. No, kaže, kao svaki mlad čovjek, želio je da dalje istražuje Europu. Otišao je u Split, zatim odslužio vojsku u Rumunjskoj i nakon toga odlučio doći u Sarajevo. I došao je 1996. godine. "Čuo sam da je u Sarajevu bio jedan od najboljih baletnih ansambala u bivšoj Jugoslaviji. Došao sam i nisam se pokajao. Tu sam upoznao suprugu Paulu. I ona radi u Baletu Narodnog pozorišta. Imamo dvoje krasne djece. Aleksu je 18, a Lari 13 godina", ispričao je Mateescu, kojeg, otkako je došao u Sarajevo, zovu Mišo. Ističe da je na osnovu braka dobio stalni boravak u BiH, ali želi i državljanstvo. "Ja volim ovo kazlište, ovaj posao. Ovdje sam stvorio obitelj i stekao prijatelje. Ja i dalje imam rumunsko državljanstvo, a za bh. državljanstvo aplicirao sam kao deficitaran kadar. U Narodnom pozorištu ima pet aktivnih baletana", govori Mateescu. Znaju jezik Kaže da ga privlači toplina ljudi u BiH te da su vrlo slični Rumunjima. "Moja djeca znaju rumunski jezik i svake godine za godišnji odmor idemo u Rumunjsku. Ja volim ovu zemlju, volim ljude. Volim ples i zato sam tu. Plesat ću dokle god budem mogao", rekao je Mateescu. Ostali majka i brat U Rumunjskoj su mu ostali majka i brat. Otac mu je umro 2007. godine. Bilo im je, kako kaže, teško kada je odlučio doći u BiH, ali su se navikli.
17.11.2018 20:30    Novosti   0 Svaki građanin BiH popije 4 litra čistog alkohola Svaki stanovnik BiH stariji od 15 godina u prosjeku godišnje popije četiri litra čistog alkohola, pokazale su posljednje procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Najviše alkohola u regije pije se u Srbiji, gdje svi stariji od 15 godina godišnje u prosjeku popiju po 9,1 litar alkohola. Građani Crne Gore u prosjeku popiju po 6,6, a žitelji Albanije po 4,5 litara. Povezane bolesti Svjetska organizacija navodi da zbog upotrebe alkohola godišnje u svijetu umre više od tri milijuna ljudi. U izvještaju WHO-a precizira se da je u BiH alkohol uzrok u čak 67,5 posto slučajeva ciroze kod muškaraca, a 45,3 posto kod žena. Također, čak 12 posto prometnih nesreća izazvali su pijani vozači, dok je kod žena to slučaj u samo 1,2 posto nesreća.
17.11.2018 20:14    Novosti   0 Prosvjedni skup u Bihaću: Onemogućiti priliv novih migranata na područje USŽ-a "Određivanje smještajne lokacije za migrante i izbjeglice izvan središta grada i njihovo izmještanje na tu lokaciju najkasnije do ožujka 2019. godine", glavni je zahtjev Inicijativnog odbora građana Bihaća s prosvjednog skupa na Gradskom trgu. "Inzistiramo na nastavku onemogućavanja priliva novog broja migranata na područje Unsko-sanske županije (USŽ). U tome potpuno podržavamo županijsku vladu i policiju. Zbog toga apeliramo i na Željeznice Federacije BiH i autobusne prijevoznike da nam prestanu dovoziti osobe bez ikakvih dokumenata", rekao je na večerašnjem skupu Sej Ramić iz Inicijativnog odbora građana Bihaća. Dodao je i kako su građani nezadovoljni trenutnim angažmanom Međunarodne organizacije za migracije (IOM). "Ne želimo od njih neefikasnost i netransparentnost, nego pomoć u skladu sa zakonima Europske unije. Nigdje se u Europi ne formiraju privremeni prihvatni centri unutar od 20 kilometara od granice s Europskom unijom, osim u Bihaću i Velikoj Kladuši. Je li to samo za nas ne vrijede europski standardi i zakoni", upitao je Ramić predstavnike IOM-a. Senad Zanačić iz Inicijativnog odbora građana Bihaća još jednom je ponovio da građani nisu i nikada neće prosvjedovati protiv migranata i izbjeglica, nego da na ovaj način traže rješenje od nadležnih državnih institucija. "Svi moraju znati da mi ne prosvjedujemo protiv tih ljudi, nego protiv naših političkih lidera, koji nas sve zajedno ignoriraju i ostavljaju u problemima. Jednostavno tražimo od svih nadležnih institucija da se maksimalno uključe u rješavanje trenutačne situacije, odnosno da se migrantima i izbjeglicama osiguraju humani boravišni uvjete izvan grada, te da se na taj način zaštite i građani Bihaća", dodao je Zanačić. Građani Bihaća ponovo su apelirali i na Ministarstvo sigurnosti BiH, ali i na sve druge državne institucije "da se maksimalno zaštiti državna granica, kako bi se situacija s migrantima i izbjeglicama u Unsko-sanskoj županije mogla staviti pod kontrolu".
17.11.2018 19:35    Novosti   0 Žena se raznijela eksplozivom: Objavljen snimak incidenta u Čečeniji U Staropromislovskoj oblasti, u okolini glavnog grada Čečenije, u subotu se dogodio incident u kojem se žena raznijela eksplozivom. Žena je tijekom prolaska kroz kontrolni policijski punkt u Staropromislovskoj oblasti Groznog aktivirala eksplozivnu napravu, rekao je general policije Apti Alaudinov, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova Čečenije. Prema njegovim riječima, oko 16 sati po lokalnom vremenu, žena se približila federalnom policijskom punktu broj 21, koji se nalazi na periferiji Staropromislovske oblasti Groznog. Policajci su, primjetivši da se čudno ponaša, tražili od žene da se zaustavi i da pokaže dokumente, rekao je Alaudinov. Ne ispunivši zahtjev policije žena je krenula ka punktu. Policajci su primijetili da nosi eksplozivnu napravu i ispalili upozoravajući hitac, nakon čega je žena aktivirala eksploziv. Žrtava na strani policije nije bilo, organi reda uspjeli su da zadrže ženu podalje od sebe, dodao je general Alaudinov.
17.11.2018 18:58    Novosti   0 Izetbegović: BiH se mora naoružavati ili će biti krajnja adresa Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nazočio je današnjem obilježavanju 26. godišnjice od osnivanja Sedme muslimanske brigade u Zenici, a u obraćanju prisutnima je kazao da ovih dana svjedoči jedinstvu Srba i Hrvata, ali i dodatnom razjedinjavanju Bošnjaka. Komentirajući naoružanje Srbije i Hrvatske Izetbegović je kazao da se i Bosna i Hercegovine mora naoružavati ili će, ako bude slaba, biti krajnja adresa. “Siromašni susjedi troše novac na skupo oružje. Vidite te raketne sustave i avione po Srbiji i Hrvatskoj i mi u svemu tome moramo držati balans jer slabost privlači adresi. Onako kako vakuum privlači vjetar, usisava, tako će privući i adresi ako budemo slabi, ako procijene da smo slabi”, kazao je Izetbegović. Dodao je da je “spas” u namjenskoj proizvodnji te da je Bosna i Hercegovina na pravom putu u pogledu naoružanja. "Prilika je u namjenskoj proizvodnji. Ovih dana završavamo pušku, uskoro ćemo krenuti s haubicama i dronovima, da ne nabrajam dalje. Radimo municiju svih vrsta, višecijevne bacače… Kada sam kazao da ćemo jačati namjensku proizvodnju za komercijalne potrebe i tržište i za ne daj Bože odmah su se zabrinuli u Beogradu. Mladi Izetbegović se usudio prijetiti da će se braniti BiH. Pogledajte sada odnos i danas ovdje to ponavljam, jačat ćemo namjensku proizvodnju", kazao je Izetbegović te je nagrađen velikim aplauzom. U nastavku obraćanja je kazao da je potrebno jačati i jedinstvo patriota i moć BiH zemlje te da se nikada više neće ponoviti 1992. godina kada su neprijatelji zatekli ovu državu nespremnu i nenaoružanu. "Prošli put smo svi nastradali, ali moramo biti jaki i oragnizirati se kako nas ne bi napali. Srbi se ujedinjuju preko Beograda i crkve, HNS je ujedinjuje međusobno, a samo Bošnjaci ovih dana pričaju o dodatnom razjedinjavanju. Ja ih ponovo pozivam da to ne rade i da napravimo probosanski kamp koji će sve ove sile držati pod kontrolom. Neka prestanu s unutarbošnjačkom prepirkom i svađom", dodao je Izetbegović, piše Klix.ba.