Velika potreba za čistačicama u Hrvatskoj, plaća do 2.600 KM Novosti Velika potreba za čistačicama u Hrvatskoj, plaća do 2.600 KM Nedostatak radne snage sve je izraženiji na primorju, a hrvatski mediji pišu da vlada pravi rat i to – za čistačicama. Najveći problem poslovanja ovogodišnje hrvatske turističke sezone najviše će doći do izražaja u idućih pet tjedana najintenzivnijeg dijela turističke sezone, piše “Slobodna Dalmacija“. Sindikat turizma Hrvatske procjenjuje da će u tom razdoblju u različitim djelatnostima ugostiteljsko-turističkih usluga nedostajati oko 10.000 radnika. Tu činjenicu potvrđuju svakodnevni oglasi i potraga za radnicima koji ne jenjavaju ni na polovici srpnja, a najveće probleme trenutno imaju restorani, ugostitelji i barovi u potrazi za “belim bluzama”, hoteli najviše traže sobarice, a obiteljski iznajmljivači osobe koje bi čistile i održavale sve brojnije apartmane. Sve u svemu, u špici turističke sezone više se ne traži samo stručni ugostiteljski kadar, nego – bilo kakav kadar. Hvarski iznajmljivač priča kako za čišćenje pet apartmana između smjene gostiju plaća radnicu 10.000 kuna mjesečno (oko 2.600 KM), a splitski iznajmljivači održavanje tri do pet apartmana plaćaju od 7 – 10 tisuće kuna (1.850 do 2.600 KM). “Dobijamo s terena informacije iz velikih hotelsko-turističkih kuća koje slabije plaćaju svoje radnike da im sobarice ne žele više raditi za 3,5 do 4 tisuće kuna (920 do 1050 KM), nego daju otkaz i idu da čiste apartmane. Kažu da im je tu zarada veća, ali to nije stalni posao i nema plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. No, mlađi ljudi ne misle o tome, nego idu tamo gdje im je bolje plaćeno, a to je loše za kvalitet usluge”, kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske. Broj reggistriranih objekata u domaćinstvu ove godine je porastao za 14,3 posto, a broj kreveta u njima veći je za oko 57.000 i stigao je na gotovo 600.000 kreveta. Sve te stanove i apartmane treba čistiti i održavati i po nekoliko puta tjedno jer se gosti sve kraće zadržavaju na jednom mjestu, pa se apartmani u gradovima čiste i po tri-četiri puta tjedno. Zato su cijene takvog rada u širokom rasponu od 50 kuna (13 KM) za mali apartman u gradu do čak 400 kuna (105 KM) za veće apartmane na otocima.

Novosti

21.07.2018 20:10    Novosti   0 Na aerodromu u Livnu očekuju dolazak većeg broja aviona i putnika Na uzletno – sletnoj stazi Letjelišta “Stipo Krišto” u Livnu, rješenjem Ministarstva sigurnosti BiH, do 15. rujna, otvoren je privremeni granični prijelaz čime je omogućen dolazak aviona s putnicima iz drugih zemalja, potvrdio je za Fenu predsjednik Aerokluba Livno Edvard Krišto. Ovaj aerodrom ima status sportskog aerodroma za avione do 5700 kg težine i registriran je u BHDCA pod oznakom LQLV. Trenutno raspolaže s travnatom pistom dužine 800 metara, asfaltnom stajankom te dva hangara s pripadajućim aneksima, a u uporabi su i dva motorna aviona (Huskz A1 i Morane 893A) kojim se vuku jedrilice, obavlja panoramsko letenje članova kluba, kao i trening letova. Po Krištinim riječima, svake je godine u ljetom razdoblju na aerodromu moguće obaviti carinski i policijski pregled kod međunarodnih letova. "Svaki planirani međunarodni let, Aeroklub Livno dužan je pismenim putem najaviti tijelima kontrole 24 sata unaprijed, a svi koji planiraju međunarodne letove prema našem letjelištu moraju najaviti prelet e-mailom u predviđenom roku, kako bi se na vrijeme osigurao prihvat aviona i prijem putnika po slijetanju na aerodrom", kazao je Krišto. Ustvrdio je kako je prošle godine bilo registrirano pedesetak slijetanja spomenutih aviona i jedrilica te da se i ove godine očekuje veći broj aviona i putnika. Promet bilo kakvih roba osim osobne prtljage putnika nije dozvoljen, a provjeru putnika i robe obavljaju djelatnici Granične policije BiH i UIO BiH Kamensko. Prošli su mjesec na letjelištu “Stipe Krišto” deveti put zaredom boravili modelari iz Slovenije, a trenutno se na aerodromu nalazi nekoliko jedrilica uglavnom državljana Austrije, Njemačke i Slovenije koji ovo razdoblje koriste za panoramske letove. Izgradnja samog aerodroma u Livnu započela je prije osam godina kroz dva projekta A3 – Net. Ostali su još završni radovi, a Ministarstvo privrede Hercegbosanske županije sudjelovalo je u financiranju radova kroz oba projekta s po 15 posto, s tim da je u njega dosad uloženo oko milijun eura.
21.07.2018 19:47    Novosti   0 Građani BiH umjesto skupe Hrvatske, sve više idu na ljetovanje u Albaniju Ovog ljeta cijene na Jadranu, gdje većina Bosanaca i Hercegovaca ljetuje, još su veće nego lani. Pristojan privatni smještaj, odnosno apartman košta oko 50 eura. Samo da se prespava. Sve češće građani BiH traže alternativne destinacije za ljetni odmor. Pored Crne Gore jedna od sve popularnijih posljednjih godina je Albanija. Jedan čitatelj portala Fokus poslao je snimke iz albanskog ljetovališta Ksamil, u blizini poznatije Sarande, na jugu Albanije, kao i nekoliko računa iz tamošnjih restorana i kafića koje je posjetio, kako bi nam dočarao kakve su zaista cijene na albanskoj obali. Jedina prednost ljetovanja u Hrvatskoj, kako kaže, jeste blizna. Iz Sarajeva do odredišta je vozio ukupno 12 sati. Ne računajući pauze koje je pravio tijekom putovanja. Smještaj, kaže odličan, u apartmanu s dvije prostorije platio je 35 eura. Kafa u kafićima kosta 70 albanskih leka (1 euro je 125 leka), dakle nešto više od 1 KM, dok je pivo 200 leka. Cijelo pile u restoranu košta 600 leka (nešto manje od 5 eura).
21.07.2018 19:31    Novosti   0 Stotinjak migranata iz Bihaća premješteno u centar kod Sarajeva Stotinjak ilegalnih migranata koji su boravili u Bihaću u subotu je uz pomoć policije izmješteno iz tog grada i prebačeno u migrantski cenatar u okolici Sarajeva, potvrdili su tijekom dana iz Službe za poslove sa srancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o 93 migranta koji su na bihaćkom području boravili na otvrenome u gradskim parkovima, a njihovo premještanje rezultat je nastojanja da se vlastima Unsko-sanske županije pomogne u rješavanju problema smještaja stotina migranata koji tamo traže privremeni smještaj u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka drugim državama Europske unije. Svi migranti koji su evakuirani iz Bihaća u subotu bit će smješteni u centar kod naselja Delijaš u blizini mjesta Trnovo, tridesetak kilometara udaljenom od Sarajeva. Vlasti su im tamo osigurale smještaj u čvrstim objektima, zdravstvenu zaštitu te druge uvjete nužne za humani boravak do rješavanja njihovog statusa u BiH po podnesenom zahtjevu za azil. Iz Službe za poslove sa strancima BiH objavili su i najnovije statističke podatke o pristizanju migranata. Prema podacima policijskih agencija u BiH je od početka godine ušlo 8.930 ilegalnih migranata i ogromna većina njih odmah je iskazala namjeru zatražiti azil, iako u konačnici malo tko od njih to doista i učini. Potvrda o traženju azla takvim je osobama uglavnom potrebna kao propusnica za nesmetano kretanje po BiH te za pokušaj nastavka puta ka drugim državama. Stotinjak ilegalnih migranata koji su boravili u Bihaću u subotu je uz pomoć policije izmješteno iz tog grada i prebačeno u migrantski cenatar u okolici Sarajeva, potvrdili su tijekom dana iz Službe za poslove sa srancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o 93 migranta koji su na bihaćkom području boravili na otvrenome u gradskim parkovima, a njihovo premještanje rezultat je nastojanja da se vlastima Unsko-sanske županije pomogne u rješavanju problema smještaja stotina migranata koji tamo traže privremeni smještaj u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka drugim državama Europske unije. Svi migranti koji su evakuirani iz Bihaća u subotu bit će smješteni u centar kod naselja Delijaš u blizini mjesta Trnovo, tridesetak kilometara udaljenom od Sarajeva. Vlasti su im tamo osigurale smještaj u čvrstim objektima, zdravstvenu zaštitu te druge uvjete nužne za humani boravak do rješavanja njihovog statusa u BiH po podnesenom zahtjevu za azil. Iz Službe za poslove sa strancima BiH objavili su i najnovije statističke podatke o pristizanju migranata. Prema podacima policijskih agencija u BiH je od početka godine ušlo 8.930 ilegalnih migranata i ogromna većina njih odmah je iskazala namjeru zatražiti azil, iako u konačnici malo tko od njih to doista i učini. Potvrda o traženju azla takvim je osobama uglavnom potrebna kao propusnica za nesmetano kretanje po BiH te za pokušaj nastavka puta ka drugim državama.
21.07.2018 18:50    Novosti   0 Nekoliko tisuća ljudi na skupu ''Pravda za Dženana'' u Sarajeva: Sa zločincima nećemo živjeti Na Trgu Susan Sontag pred Narodnim pozorištem Sarajevo okupilo se nekoliko tisuća građana na skupu "Pravda za Dženana". Među okupljenima su i Muriz Memić, Davor Dragičević i Amir Agić. Otac preminulog Davida Dragičevića, Davor Dragičević, rekao je da ovakvi prosvjedi nisu jedini način, ali da su ispravan put kojim idu Muriz i on. Dodao je da pokušavaju dostojanstveno, ali da postoji i drugi način. "Muriz i ja to radimo mirno i dostojanstveno. Ako ne budu htjeli, naravno da postoji i drugi način za našu djecu koja su ubijena, i za Davida i za Dženana. To tvrdimo od prvog trenutka. Muriz se bori duže nego ja, ali ja im neću dati toliko vremena. Sa zločincima nećemo živjeti zajedno, neće nam biti ni susjedi. Kratko i jasno. Ne znam što se do sada čekalo u svim gradovima i sa svim roditeljima koji nisu stali iza svoje ubijene djece kao što smo stali Muriz i ja. Vidite da se može", rekao je Dragičević. "Zahtijevamo novu istragu od Tužiteljstva BiH" Na pitanje je li slučaj Memića pokazao da postoji pravna država, te je li to ulilo nadu da institucije ipak rade, Dragičević je kazao: "Da institucije rade svoj posao ne bi Muriz čekao dvije i pol godine. Što da nije ubijen David, što da se nisu digli Muriz i Davor? Vi bi bili na pikniku sa zločincima i ubojicama. Ali sada ste ovdje i ostat ćete ovdje uz nas." "Idemo do kraja, pravda za Davida, pravda za Dženana, pravda svoju djecu koja su ubijena. Ovo je pravda za naš narod ovdje", poručio je Dragičević. Otac stradalog Dženana Memića je kazao da sprema mnogo krivičnih prijava protiv tužitelja i policajaca koji su radili na ovom slučaju. "Krivične prijave uskoro idu. Bit će ih puno, pa nam treba malo više vremena. Prijave idu protiv devet županijskih tužitelja, tri federalna, 22 policajca i mnogih vještaka. Sljedeći korak je zahtijevanje nove istrage. Sud je malo vratio nade u dostojanstvo. Neka ostali počnu raditi pa ćemo vidjeti", rekao je Memić. Memić je kazao da Tužiteljstvo BiH mora preuzeti slučaj. U protivnom on će napraviti šatorsko naselje ispred državnog tužiteljstva. "Županijsko tužiteljstvo ovo više ne može raditi. Oni su pokazali svoje. Ja ću napraviti šatorsko naselje ispred državnog jer moraju preuzeti ovaj slučaj. Ovo nije jednostavan slučaj kako je reklo Županijsko tužiteljstvo, montirali su optužnicu. Mi ćemo istrajati u ovome." "Tužiteljstvo ŽS nema niti jedan dokaz" Županijsko tužiteljstvo najavljuje žalbu nakon nedavnog izricanja oslobađajuće presude Ljubi i Bekriji Seferoviću. U Tužiteljstvu ŽS kažu da će uložiti žalbu nakon što dobiju pisani otpravak presude koji može putovati do dva mjeseca između dvije zgrade. "Neka otpravak putuje pet godina, žalba ne može biti uvažena. Dvije godine oni nemaju niti jedan dokaz. Ne znam kako su se budale upustile u ovakvu optužnicu, bez ijednog čvrstog dokaza. Ja kažem da nije prometna nesreća i da ga nije udario Ljubo. Što ako ga je Ljubo ubio? Što ćemo onda? Oni nemaju niti jedan dokaz. Poigrali su se i mislili da će im proći, ali ne može proći. Među okupljenima u Sarajevu je i Amir Agić, otac poginule Selme Agić koja je život izgubila u prometnoj nesreći nakon što je nju i Editu Malkoč automobilom udario Sanjin Sefić. To suđenje traje već 1,5 godinu. "Došao sam da podržim Dragičevića i Memića. Znam kroz što trebaju da prođu. Napatili su se, sekirali da bi nešto dokazali. Dragičević još nije došao do stadija gdje je Memić. Naš slučaj je 1,5 godinu čista situacija, a mi se borimo da nešto dokažemo. To je mjerilo države, pravosuđa i tužiteljstva. Oni ništa ne rade, jer da rade sve bi završili za tri mjeseca", dodao je Agić. Prisutnima se s pozornice obratila i sestra stradalog Dženana Memića koja je kroz suze govorila o svom bratu te poručila da nikada neće odustati od potrage za istinom.
21.07.2018 18:40    Novosti   0 Bebe pod sedativima krijumčare u Hrvatsku, preko BiH kroz minirana područja Dok se Hrvatska grčevito bori protiv ulaska migranata, jedan od njih posvjedočio je kako kriminalnoj mreži posao i dalje cvjeta, a policija goni žrtve. Ovih dana američka televizijska postaja NBC News donijela je veliku priču o tome kako izgleda krijumčarenje migranata rutom koja vodi preko Balkana, pa tako i preko Hrvatske, piše Express. Sugovornik im je bio 25-godišnji migrant iz Afganistana, koji se prije mjesec dana uspio dočepati Njemačke i koji je detaljno opisao kako je prelazio granice. Suputnica Zubaira Nazerija zdrobila je tabletu, pomiješala u vodi i dala svojoj 2-godišnjoj kćerkici. Zbog sedativa beba je spavala više od jednog dana, prisjeća se. Od majke su to tražili krijumčari koji su ih pokušali u grupi prevesti iz Srbije preko Hrvatske, do Slovenije, te im tako možda otvore put prema Europskoj uniji i 26 zemalja gdje ih neće provjeravati na granici. Kada su se novinari NBC Newsa prvi put susreli sa Nazerijem u Srbiji bio je svibanj 2017., a do tada je njegovo putovanje od Afganistana do Europe trajalo dvije i pol godine. Kaže kako je, da bi prešao 12 zemalja dolazio u kontakt s desecima krijumčara. Jedan ga je vodio kroz minsko polje, drugi preko nemirnog Sredozemnog mora u kojem je od 1993. godine ukupno oko 27.000 ljudi izgubilo život. Ovo je insajderski uvid u mrežu koja se bavi kriminalnim poslovima i koji svake godine zarade milijarde dolara na tuđoj nesreći. "Utakmica će početi za sat vremena, utakmica je počela, utakmica je otkazana", prepričava Nazeri, navodeći poruke koje bi dobivao od krijumčara. "Utakmica" je jedna od šifri koja se koristi za komunikaciju s migrantima da se ne otkriju 'igrači'. Kada vlasti shvate, pojam se mijenja. "Tu sam riječ u dvije godine koristio više od tisuću puta", kaže 25-godišnji Nazer. Šverceri također imaju kodne riječi za policiju. Kad se obratio afganistanskim krijumčarima na početku svog putovanja, koristili bi izraz 'saag' što na farsiju znači pas. Kasnije su koristili složenicu 'ma-ma-gan'. Svi krijumčari nastoje smanjiti svoje troškove, paze da smanje poslovni rizik na minimum, ali i da povećaju kapacitete. Kad jednom zatraže uslugu krijumčara, ljudi više ne razmišljaju o riziku kojem su često izloženi, jer - od opasnosti ionako bježe. Prisjetio se kako se djecu mlađu od 4 godine sustavno šopa sedativima da ne bi plakali i da bi bili mirni. Roditeljima koji na to ne pristanu, jednostavno odbiju pružiti svoju uslugu. Stoga majke i očevi svjesno drogiraju vlastitu djecu koja, kako sam vidio - nerijetko spavaju i dulje od 24 sata. U protivnom, ulozi su visoki. Kad bi grupa krenula kroz šumu, a dijete zaplače, krijumčari bi od roditelja naplatili dodatne troškove zbog propalog pokušaja prelaska granice, priča Nazeri. Dva turska krijumčara s fantomkama na glavi, koji su prebacivali migrante preko Sredozemnog mora do Grčke naredili su Nazeru i ostalim putnicima da ne nose ni prtljagu, ni prsluke za spašavanje na brod kako bi imali više mjesta za ljude, pa su sve ostavili na kopnu. "Rekao je da nema potrebe da nosimo prsluke jer je put siguran, a da bi s prtljagom i prslucima bili preteški", prisjeća se mladi Afganistanac. Na drugom mjestu, proveo je četiri sata u automobilu s još 17 ljudi. Opasna praksa trpanja migranata u vozila nije ništa novo. Na vrhuncu europske migracijske krize u 2015. godini, njih 71 se ugušilo u hladnjači u Austriji. Nazeri se također našao na putu preko granice iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na području koje zna da je bilo minirano još od zadnjeg rata. "Ne možete nikad biti sigurni da ćete izvući živu glavu. Oni se igraju s našim životima", rekao je. Najvažnije mjesto iz kojeg je krenuo na putovanje je trgovački centar u središtu Kabula, gdje je Golbhar Centar - veliki shopping-mall u kojem su deseci putničkih agencija i mjenjačnica. Jednom od tih malih ureda Nazeri je uplatio 8.000 dolara. "U te 'agencije' imamo povjerenje i mi i krijumčari", kaže on. Mehanizam je jednostavan. Prije bilo kakvog graničnog prijelaza, njegova bi braća poslala novac u mjenjačnicu s uputama da ga deponiraju sve dok im ne jave kome, kada i koliko da isplate. Njegova obitelj platila bi naknadu od 50 eura (59 dolara) svaki put kad bi tražila da se od deponiranog novca dio isplati određenoj osobi. Nalog u ured dali bi svaki put nakon što bi im Nazeri telefonom javio da je sretno prešao neku dionicu. Uredu plaća i krijumčar koji dobiva novac. Ako želi isplatu, mora uredu i on platiti 50 eura, što znači da djelatnici ureda po jednoj takvoj transakciji zarade 100 eura. Tijekom jednog od kasnijih putovanja - koji je Nazerija vodio od Afganistana, preko Irana, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i BiH, zatim Hrvatske, pa Slovenije, Italije, Francuske i konačno do cilja u Njemačkoj - krijumčar ga nije odveo tako daleko kako je obećao, pa je svojoj obitelji javio da ne plaćaju. "Nisam platio novac jer mi je lagao", prisjeća se on. U utorak Reitano, zamjenik ravnatelja Ženevske Globalne inicijative protiv organiziranog kriminala, izjavio je da ljudi iz drugih zemalja također koriste različite neformalne financijske mehanizme. Sirijci, naprimjer, ostavljaju novac vlasnicima restorana ili hotela. Nazeri kaže da je pronalaženje krijumčara prilično jednostavno. Upoznao ih je na preporuku bivših krijumčara, prijatelja ili u dobro poznatim gradskim kvartovima, kao što je Trg pobjede u Ateni. "U zemljama kao što je Afganistan, gdje je migracija postala kulturni fenomen, većina ljudi će imati lak pristup krijumčaru", kaže Reitano. "U mnogim zemljama krijumčarenje ljudi nije kazneno djelo, to se tretira kao putnička agencija. Nije stigmatizirana i nije nesigurna", kaže on. Mnoge europske zemlje imaju preciznu proceduru za Afganistance koji žele putovati. Njemačko veleposlanstvo u Kabulu primjerice, ne prihvaća njihove zahtjeve za vizu, pa zato svi idu u Pakistan, Dubai, Indiju ili Tursku. Prijatelj je Nazera s prvim krijumčarom upoznao u jednom baru u Kabulu. Kad je došao do iranskog glavnog grada Teherana, preporučio je još jedan kontakt, koji ga je uzeo Nazerija na autobusnom kolodvoru i odveo ga u svoj stan. Krijumčari bi mu često dali stan i hranu dok bi čekali priliku za prijelaz granice. Ponekad bi im platio stanarinu, a ponekad bi to bilo već uključeno u cijenu. Zaposlenici ili agenti koje koriste migranti izvan matičnih zemalja obično su iste nacionalnosti kao i oni. Mnogi od njih su i sami nekoć bili migranti. "Oni sve znaju o kulturi zemlje u kojoj su, znaju njihov jezik, što djeluje kao most povjerenja za ljude koji dolaze", rekao je Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u Srbiji. Nazeri kaže da čak poznaje i migrante koji su počeli raditi sa krijumčarima jer su ostali putem bez novaca. "Pokušavaju i pokušavaju prijeći mnogo puta, a onda odluče i sami postati krijumčari. Vozači i vodiči koji su mi pomogli prijeći granice bili su uglavnom lokalni stanovnici i često puta tinejdžeri. Krijumčari ih koriste jer, ako ih i uhvate, maloljetnici ne dobivaju tako stroge kazne", govori mladi migrant. Kada je Nazeri stigao u Grčku, više nije imao kontakt s krijumčarima. Kako je njegovo putovanje napredovalo, bio je prisiljen slučajno odabrati regrutere koji žive među migrantima u kampovima za tražitelje azila. Nazerijev tempo također se usporio. Trebalo mu je šest pokušaja da prođe makedonsku granicu, a zatim je zapeo u Srbiji više od godinu i pol dana, odakle nije uspio prijeći granicu s Hrvatskom iako je pokušavao 10 puta. Arezo Malakooti, ​​istraživačica europskih migracija i ekspertica za Afganistan koji radi i u Globalnoj inicijativi za borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala, kaže da migranti, ukoliko imaju novaca da plate jednom krijumčaru za putovanje od starta do cilja, obično stižu na odredište u roku nekoliko dana. "Ako migrant plaća različite krijumčare za svaku etapu, to može porajati jako dugo. Kriminalne organizacije mijenjaju svoje poslovne modele jer ovaj posao smatraju niskorizičnim i visokoprofitabilnim", glasnogovornik Europola Jan Op Gen Oorth. Osim švercanja ljudi preko granice, ova kriminalna industrija podrazumijeva i druge prljave rabote, poput krivotvorenja dokumenata, pranje novca i slično. Također se to podudara sa švercom droge i ostalih roba, jer je oko 50 posto krijumčara povezano s drugim kaznenim djelima, navodi Europol. Nazeri je uhićen nakon ulaska u Sloveniju. Uspio je pobjeći iz kampa zahvaljujući krijumčaru koji ga je prebacio do Italije zahvaljujući Šengenu. Iz Milana je krenuo put Francuske, pa u Njemačku javnim prijevozom. Trenutačno je u logoru za migrante pored Dortmunda. Azil će dobiti ukoliko mu povjeruju da će mu život biti ugrožen ako ga vrate u domovinu jer se zaljubio u ženu vladinog dužnosnika. Stručnjaci kažu kako je Nazerijev put vrlo sličan putovanjima milijuna migranata koji su posljednjih godina ušli u EU. Iako je svjestan da bi njegova priča mogla utjecati na dobivanje azila, rekao je da želi rasvijetliti kriminalne aktivnosti krijumčara azila, kazao je kako želi rasvijetliti kriminalne aktivnosti krijumčara. Svjestan je i da je tek 50 posto Afganistanaca dobilo prošle godine odobrenje za azilom u Njemačkoj. U Njemačku je ovaj mladić stigao početkom lipnja, u prilično nezgodnom trenutku, kad upravo tema migranata radi o glavi kancelarki Angeli Merkel i njezinoj krhkoj koaliciji. Nazeri se pita je li cijelo to njegovo putovanje bilo vrijedno truda? "Izgubio sam sve. Novac, duh, zdravlje, pamet... I stalno sanjam šumu, policiju, krijumčare, pa zato ne mogu noću više ni spavati. Da sam znao što me čeka ne bih toliko riskirao!"
21.07.2018 17:44    Novosti   0 Trideset osoba smrtno stradalo zbog vrućina, temperature do 40 stupnjeva Japanske vlasti upozoravaju građane da poduzimaju mjere opreza tijekom intenzivnog vala vrućine u zemlji u kojemu je dosad umrlo 30 osoba, javlja BBC. Tisuće osoba zatražile su liječničku pomoć tijekom posljednja dva tjedna zbog zdravstvenih stanja povezanih s velikim vrućinama. Temperature su dosegle 40,7 stupnja Celzijusa u središnjem Japanu ranije ovog tjedna. U gradu Kjotu temperature su bile iznad 38 stupnja sedam dana zaredom, i to prvi put otkad je u 19. stoljeću počelo njihovo bilježenje. Japansko ministarstvo zdravstva izdalo je upute školama da poduzmu mjere kako bi spriječile toplinske udare nakon što je šestogodišnji dječak umro poslije sata održanog na otvorenom u prefekturi Aiči u utorak. Japanska meteorološka služba pozvala je građane da piju dovoljno vode kako bi spriječili toplinsku iscrpljenost.
21.07.2018 17:29    Novosti   0 Stiže promjena vremena: Sutra postupno naoblačenje s kišom i pljuskovima U Bosni i Hercegovini danas je bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Temperature zraka u 14 sati: Bjelašnica 17 stupnja, Ivan Sedlo 26, Sokolac 28, Livno i Srebrenica 29, Sarajevo 30, Bihać, Bugojno, Sanski Most i Bileća 31, Doboj, Gradačac, Prijedor, Trebinje, Tuzla i Bijeljina 32, Banja Luka 33, Grude 34, Mostar 35 stupnjeva. U BiH sutra, u jutarnjim satima, bit će pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne, postupno naoblačenje sa zapada, gdje se očekuje i slaba kiša. Tijekom poslijepodneva i u večernjim satima, naoblačenje, koje će u centralnim, zapadnim i istočnim područjima uvjetovati kišu, pljuskove i grmljavinu. U Hercegovini pljuskovi samo ponegdje. Vjetar slab do umjeren južnog smjera. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 20 do 24, a najviša dnevna od 29 do 35 stupnja. U Sarajevu u jutarnjim satima i prije podne pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne, postupno povećanje oblačnosti s kišom i pljuskovima. Jutarnja temperatura oko 16, a najviša dnevna oko 30 stupnja, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
21.07.2018 16:17    Novosti   0 Grubeša: Nema ulaska u EU dok se ne riješe predmeti ratnih zločina Ministar pravde BiH Јosip Grubeša izjavio je da se sa neriješenim predmetima ratnih zločina ne može tvrditi da je BiH spremna za ulazak u EU. Grubeša je istaknuo da je potpuno jasno da je završetak ovog dugogodišnjeg procesa izuzetno značajan za sve u BiH. "Dok se taj proces ne okonča ne možemo ni pomisliti, a kamoli tvrditi da je BiH zemlja vladavine prava i da je spremna za ulazak u EU, kada i 23 godine nakon rata još nismo osudili sve počinitelje najtežnih krivičnih djela, bez obzira na njihovu nacionalnost", rekao je Grubeša za "Dnevni avaz". Grubeša je napomenuo da je Europska komisija pozdravila donošenje revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina i da očekuje njeno usvajanje u Vijeću ministara BiH. Prema njegovim riječima, ova revidirana strategija od izuzetnog je značaja za BiH, jer je postavila nove ciljeve i metode koji bi do 2023. godine trebali dovesti do završetka dugotrajnog procesuiranja predmeta ratnih zločina. Ministar pravde BiH je objasnio da strategija predviđa da se određeni predmeti prepuste entitetskom pravosuđu, te da su predloženi jasni i precizni kriteriji koji bi doveli do prebacivanja manje složenih predmeta na pravosuđe entiteta i Brčko distrikta. On je napomenuo da revidirana strategija predviđa da će Tužiteljstvo BiH u roku od 30 dana od dana usvajanja ažurirati postojeću evidenciju predmeta ratnih zločina i izvršiti njihovu kategorizaciju na složene i manje složene predmete. Grubeša smatra da svako odugovlačenje u donošenju ovog akta neće ostaviti pozitivan dojam o BiH.
21.07.2018 15:33    Novosti   0 Ni 1 KM nije uložena: Novcem od trošarina na duhan mogla su se napraviti čuda Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kreirao je tablicu u kojoj je prikazana količina prikupljenog novca na osnovi trošarina na duhan i duhanske proizvode od 2009. godine do danas. Prema njegovom proračunu, od 2009. godine, Bosna i Hercegovina je prikupila više od 6,4 milijardi KM samo po ovoj osnovi. Sigurno se pitate gdje su završila ova sredstva. Novac je završio u proračunima države, entiteta, županija i općina, navodi Hadžić naglašavajući da od spomenutoga novca u zdravstvo, dijagnostiku, liječenje teških bolesti, zaštitu okoline i poboljšanje standarda nije uložena niti jedna KM. Hadžićevom računicom, za 6,4 milijardi konvertibilnih maraka vlasti su mogle napraviti čuda, a izdvojio je samo neka od njih, piše Klix.ba. A što se moglo uraditi s ovim novcima? Moglo se izgraditi 4 nova bloka 7 Termoelektrane u Tuzli iz vlastitih sredstava. Ili nabaviti 1.285 potpuno novih uređaja za magnetnu rezonancu (ukoliko jedan košta 500.000 KM). Također, moglo se izgraditi 128 potpuno novih bolnica u BiH (ukoliko jedna košta 50 milijuna KM) ili izgraditi 428 kilometara autocesta (ukoliko 1 kilometar košta 15 milijuna KM).
21.07.2018 15:07    Novosti   0 Horor u Americi: Nekoliko tornada uništilo više gradova Američku saveznu državu Iowau pogodilo je nekoliko tornada koji su ostavili za sobom pustoš. Najmanje 17 ljudi je povrijeđeno, a prouzrokovana je katastrofalna šteta, javljaju američki mediji. Na internetu su objavljeni zastrašujući snimci tornada, koji su pogodili gradove Marshalltown, Pella i Bondurant. Ozlijeđeno je 10 osoba u Marshalltownu i sedam u jednoj tvronici blizu Pelle. Najgore je bilo u Marshalltownu, gradu sa 27.000 stanovnika, gdje je tornado čupao krovove sa zgrada, srušio kupolu sa zgrade suda, a oštećena je i lokalna bolnica.
21.07.2018 14:49    Novosti   0 ​Rulja u Indiji nasmrt pretukla muslimana jer je navodno švercao krave Gomila je na sjeverozapadu Indije nasmrt pretukla 28-godišnjeg muslimana zbog sumnje da je krijumčario krave, priopćila je indijska policija.
21.07.2018 14:21    Novosti   0 ​Promoviranje vrijednosti Parka prirode Blidinje za održivi razvoj turizma Jedinstveno područje Park prirode Blidinje (1.200 m.n.v.) s pravom se naziva jednim od najljepših izletišta i prirodnih destinacija u Bosni i Hercegovini. Poznat je i kao najveće stanište bjelokorog bora munike u ovom dijelu Europe.