Podijeli članak

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH znanstvena je ustanova, osnovana prije tri godine, sa zadaćom znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH. Centar također radi na razvijanju odgovarajuće suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu te objavljivanju stručnih i znanstvenih radova.

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž govorio je za Pogled.ba o još uvijek aktualnim temama iz proteklog rata u BiH, kao i bolnog suočavanja s prošlošću.

Na čelu ste Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, možete nam reći nešto više o trenutnom radu Centra?

- Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH utemeljen je kao znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata u BiH. Centar je utemeljen u kolovozu 2013. godine na inicijativu središnjih udruga HVO-a, Odlukom Glavnog vijeća udruge Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. 

Bošnjačka i srpska institucija u BiH koja se bavi istraživanjem rata u BiH, utemeljena je 1992. kao i slična srpska institucija u Beogradu. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u RH započeo je s radom 2005. godine. Dakle Centar u RH  utemeljen je 13 godina nakon utemeljenja srpskih i bošnjačkih sličnih institucija u BiH, a Centar u BiH s 21 godinu kašnjenja u odnosu na srpske i bošnjačke institucije u BiH. 

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH u okviru svoje redovite djelatnosti i kadrovskih mogućnosti radi na istraživanju planiranja, pripremanja, započinjanja i vođenja rata u BiH, zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika, uništavanja vjerskih, kulturnih i historijskih spomenika. 

Centar, također radi na pružanju znanstvene i stručne pomoći istraživačima u istraživanju Domovinskog rata u BiH, razvijanju odgovarajuće suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, objavljivanju znanstvenih i stručnih radova. Djelatnici Centra sudjeluju na znanstvenim skupovima, savjetovanjima i predavanjima u zemlji i inozemstvu. Centar također radi na prikupljanju gradiva vojnih postrojbi i civilnih ustanova na području BiH, digitalizirane građe o ratu u BiH, videozapisa o ratu u BiH, objavljenih radova temeljenih na dokumentima o ratu u BiH te literature i tiskovina iz razdoblja rata i o ratu u BiH.

Postoji li mogućnost da se usuglase stavovi, bazirani na činjenicama, Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH sa sličnim srpskim i bošnjačkim institutima u BiH?

- Među narodima u BiH postoji, nažalost, neujednačen pristup karakteru rata i kvalifikaciji ratnih događaja. Postoji pristranost i neobjektivnost u ocjenjivanju ratne prošlosti BiH posebice kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. Reinterpretacija historije Domovinskog rata te njezina revizija odvija se kako na Haškom kaznenom sudu tako i na sudovima u BiH. Zbog očuvanja trajnog mira u BiH, s drugim narodima, Bošnjacima i Srbima, Hrvati u BiH djelovanjem svojih institucija pa i kroz HDCDR u BiH žele staviti znanje u službu istine, a istinu u službu pravednosti jer je istina temeljni sadržaj pravednosti u odnosima među narodima.

Kakvo je stanje s bh. šestorkom u Haagu, RH se pokušala uključiti proces "Prlić i ostali", ali je sud odbio? Kad se očekuju konačne presude, kakva su očekivanja?

- Zbog velikog kašnjenja u utemeljenju hrvatskih institucija koje bi se bavile istraživanjem Domovinskog rata u RH i BiH u odnosu na druge narode dobrim dijelom je stvorena kriva slika o djelovanju civilnih i vojnih struktura Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, a neizravno i o ulozi Republike Hrvatske u ratu u BiH. 

To se posebice pokazalo kod nepravomoćne presude MKS u Hagu šestorici Hrvata iz BiH. Prvostupanjska haška presuda „Prliću i drugima“ u službi je očuvanja unutarnjeg ustroja BiH odnosno preciznije u službi očuvanja realnih država (Republika Srpska i Federacija BiH) koje danas u labavom savezu egzistiraju na prostoru BiH. Zahtjevi Hrvata za ravnopravnošću sa Srbima i Bošnjacima dovode u pitanje funkcioniranje tih država u zadnja dva desetljeća. Preko montiranih optužnica i političkih presuda hrvatskim političkim i vojnim predstavnicima u BiH na Haškom kaznenom sudu nekome je bilo u interesu oslabi politički utjecaj Hrvata u BiH, i zaustavi njihova nastojanja za ravnopravnošću sa Srbima i Bošnjacima u BiH. 

Nakon razvoja događaja u BiH te europskih iskustava s terorizmom stvari su, čini se, puno jasnije što će vjerujem pozitivno utjecati na ishod suđenja „Prliću i drugima" na Međunarodnom kaznenom sudu u Hagu. Zahtjev države Hrvatske da sudjeluje u žalbenom postupku kao prijatelj suda, (amicus curie), kako bi pokušala osporiti prvostupanjske nalaze o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu kao navodnom vođi Udruženog zločinačkog poduhvata protjerivanja Bošnjaka s područja Herceg-Bosne nažalost je odbijen, dijelom i zbog činjenice da se presuda očekuje krajem 2017. godine.

Što je sa zločinima u BiH za koje još nitko nije osuđen u proteklom ratu, hoće li netko za to odgovarati pred Sudom Bosne i Hercegovine?

- Člankom 35. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku BiH propisano je : „Temeljno pravo i temeljna dužnost tužitelja je otkrivanje i progon počinitelja kaznenih djela koja su u nadležnosti Suda“. Nigdje nije propisano kako je tužitelj dužan otkrivati i goniti počinitelje kaznenih djela ratnog zločina po pripadnosti osumnjičenog ili žrtve jednom od tri konstitutivna naroda. Iako bi svaka žrtva trebala imati pravo na satisfakciju i pravdu u Tužiteljstvu BiH se, nažalost, ne poštuje takvo načelo. Svjedoci smo procesuiranja ratnih zločina po dvostrukim kriterijima za pripadnike A BiH i HVO-a na Sudu BiH. Bošnjačka vojska, Armija BiH, prognala je veći broj Hrvata i Srba i počinila veći broj zločina nego HVO, a protiv njenih pripadnika podignut je manji broj optužnica i izrečen manji broj presuda. 

Od zločina nad Hrvatima u BiH procesuirani su zločini u Bugojnu po individualnoj odgovornosti. Nitko nije odgovarao po zapovjednoj odgovornosti za zločine u Bugojnu iako Tužiteljstvo BiH posjeduje takve dokaze za bošnjačke političke i vojne dužnosnike. Procesuirani su još neki zločini nad Hrvatima u BiH po individualnoj odgovornosti (u Drežnici, u Grabovici, za zločin u Trusini, u „Muzeju-Jablanica“) ali nije presuđen nijedan zločin po zapovjednoj odgovornosti ili za udruženi zločinački poduhvat protiv hrvatskog naroda od strane  političkog i vojnog vodstava bošnjačkog naroda i Armije R BiH iako su s njihove strane počinjena takva kaznena djela.

Kako komentirate prozivke određenih generala da HVO nedovoljno obilježava svoje akcije (osim Lipanjskih zora), za razliku od Armije BiH koja slavi "oslobađanje" dijelova Mostara gdje se HVO predstavlja kao agresor?

- Kazao sam kako među narodima u BiH postoji, nažalost, pristranost i neobjektivnost u ocjenjivanju ratne prošlosti BiH te neujednačen pristup karakteru rata i ratnim zločinima BiH pa se ne treba čuditi što se HVO predstavlja kao agresor od onih koji ovu zemlju žele samo za sebe. Oni su jedini pravi agresori na BiH što će se u budućnosti sigurno potvrditi.

Dvadeset četiri godine od „Lipanjskih zora“ vidljivo je kako se Domovinski rat i njegove posljedice, bilo da se radi o velikim vojnim pobjedama kakve su „Lipanjske zore“ ili ratnim zločinima počinjenim u Domovinskom ratu u BiH nalaze u raljama politike, međunarodne, ali i one domaće bosanskohercegovačke.

Naime, kako drukčije objasniti pokušaje da se naglašavanjem pojedinih incidenata i negativnih događaja, (stradanja civila kakvih je nažalost bilo pa i u Lipanjskim zorama 1992.) koji nažalost prate svaki rat, dovede u pitanje pozitivan - obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskog rata u BiH, kada je u pitanju sudjelovanje Hrvata u zadnjem ratu u BiH. 
Osim istine o Domovinskom ratu drugo važno pitanje povezano sa spomenutim je zaštita  prava branitelja iz Domovinskog rata. Ovo pitanje je trajna obveza hrvatskih  političkih predstavnika u vlasti Federacije BiH i BiH, ali i članova udruga iz Domovinskog rata u BiH. Generali HVO-a koji su dali nemjerljiv doprinos u Domovinskom ratu danas se nastoje različitim manipulacijama spriječiti da sudjeluju u mirnodopsko vrijeme u društvenom životu BiH pa je njihov stav opravdan i potrebno ga je uvažiti i realizirati.

Koje aktivnosti Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH planira provesti u narednom razdoblju?

- Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH zajedno sa središnjim udrugama iz Domovinskog rata HVO-a Herceg Bosne (Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata HVO-a Herceg Bosne, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg Bosne, Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata HVO-a Herceg Bosne, Udruga nositelja visokih ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne) pored drugih poslova organizirao je znanstvene i stručne skupove o temama iz Domovinskog rata u BiH: Obrana Tomislavgrada, Jablanica u Domovinskom ratu, Obrana Kupresa, Jajce u Domovinskom ratu, koje planiramo objaviti kao zbornike radova s ovih znanstvenih skupova. Posebice bih izdvojio kako je  ove godine 25 obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice  Herceg Bosne koju ćemo nastojati obilježiti znanstvenim skupom i prigodnim programima.