Podijeli članak

Sve više predmeta u sudovima u Republici Srpskoj i FBiH završava zastarom, a produžena je i lista prekršajnih predmeta koji ne dobijaju epilog, pokazuje najnovija analiza koju je usvojilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće(VSTS).

Ti i drugi podaci sumirani su u polugodišnjem izvještaju za 2019. godinu o radu sudova i tužiteljstava u BiH, koji je pripremljeno na osnovu podataka iz Sustava za automatsko upravljanje predmetima i ne uključuje komunalne predmete, odnosno naplate potraživanja za komunalne usluge i naplate pristojbi u kojima su povjerenici javni radio-televizijski servisi.

Na adrese sudova širom BiH za šest mjeseci pristiglo je 9.919 predmeta više u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a na kraju lipnja neriješeno je bilo više od 292.000 predmeta, što je za oko 10.000 manje nego na početku godine.

- Povećanje broja neriješenih predmeta je zabilježeno samo na prekršajnim predmetima i to za 5.195 predmeta, odnosno 17 posto - piše u izvještaju o stanju u sudovima koji su, ipak, u odnosu na prvo polugodište prošle godine riješili ove godine 4.263 predmeta više.

Probleme ima, s druge strane, sa predmetima u kojima je bilo nemoguće izreći kaznu osobama za počinjene prekršaje i druga djela.

Do zastarjelosti kazni i roka za krivično gonjenje u pravosudnom sustavu dolazi kada od izrečene kazne ili počinjenja krivičnog djela protekne od tri do 35 godina, ovisno od njegove prirode.

- Broj predmeta u kojima je nastupila zastara je povećan za 27 predmeta ili 13 posto, odnosno sa 204 predmeta, koliko ih je bilo u prvoj polovici 2018. godine, na 231. Broj krivičnih predmeta gdje je nastupila zastara je smanjen za 38 predmeta - sa 157 na 119 predmeta, dok je broj prekršajnih predmeta tog tipa povećan za 65 predmeta ili 138 posto, sa 47 na 112 predmeta - navedeno je u izvještaju.

Do zastare najčešće dolazi zbog nedostupnosti optuženog. Određene odluke o zastari su donesene i nakon što je utvrđeno da su predmeti zaprimljeni u sudovima nakon što su protekli rokovi za nastupanje zastarjelosti.