Podijeli članak

Sveukupna studija o sektoru mikrofinanciranja u BiH, koju je provela IFCi, koja je objavljena u ožujku ove godine, imala je za cilj utvrditi potencijalnu veličinu koja bi mogla pokriti tržište te spriječiti njegov preveliki i nagli rast. Studija je napravila segmentaciju uzoraka i podjelu na urbano, ruralno, na siromašne i bogate, te ispitala svrhu korištenja kredita, odnosno da sredstva idu u produktivnu djelatnost ili za potrošnju.
 
Prezaduženosti

U zaključcima studije se navodi da ljudi iz ruralnih područja češće koriste sredstva iz mikrokredita za nabavu sredstava koja im omogućavaju ostvarivanje prihoda neophodnih za život, dok se u urbanim područjima ta kreditna sredstva više koriste za potrošnju, piše Večernji list.

Također je važno spomenuti da BiH, za razliku od zemalja u okruženju, ima razvijen sektor mikrofinanciranja pa nije iznenađenje što je nakon financijskog procvata od 2000. do 2009. godine, nakon svjetske ekonomske krize, uslijedio udar i na ovaj sektor i što je u prvi plan “isplivao” problem prezaduženosti fizičkih osoba.

Drugim riječima, i ovaj sektor u BiH je zahvatila ozbiljna kriza što pokazuje ovogodišnji značajan pad mikrokredita. Podsjetimo, mikrokreditne institucije, zaključno s 31. prosincem prošle godine, imale su 260.000 klijenata koji su uglavnom uzimali kredite u manjim iznosima, maksimalno do 10.000 KM, što je dovelo do ukupnog portfolija od 537 milijuna KM na razini BiH. Mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini nastavio je s negativnim trendovima u 2014. godini i ponovno je skrenuo pozornost na svoj položaj u BiH. Naime, bilancna suma mikrokreditnog sektora u dramatičnom je padu, stoji na portalu Vecernji.ba. U FBiH je od 2008. skoro prepolovljena - s 902 milijuna KM pala je na 476 milijuna KM u prošloj godini, da bi u prvih pola 2014. godine pala za dodatnih 4 posto na 456,3 milijuna KM.

Plaćanje ceha

Ništa bolja situacija nije ni u RS-u. U ovom entitetu je zaključno s krajem srpnja ove godine iznos plasiranih kredita bio 145,5 milijuna KM, što je za pet posto manje u odnosu na prošlu godinu. Razloge za drastičan pad plasmana mikrokredita treba tražiti prvenstveno u ekonomskoj krizi koja u BiH traje već nekoliko godina. Ekonomska kriza je pogodila socijalno osjetljiv sloj siromašnog stanovništva koji je bio najčešći korisnik ovih kredita. Isto tako, velika nezaposlenost te katastrofalne poplave koje su u svibnju zadesile BiH, prilično su utjecale na smanjenje broja klijenata. No, i drugi čimbenici također su utjecali na pad kredita, a riječ je o kamatama koje su ogromne u odnosu na bankovne, a one se kreću oko 21 posto za poljoprivrednike pa do 30 i više posto za nenamjenske kredite.

S obzirom da u strukturi kredita dominiraju fizičke osobe, čak 98 posto, mikrokreditne organizacije i dalje izvršavaju svoju misiju i pružaju mogućnost onim osobama koje nemaju pristup financiranju iz drugih izvora, prvenstveno banaka. Također jedan od problema je bio i taj što ove institucije u vrijeme krize nisu bile uvezane u Središnji registar kredita. Zbog toga su mnogi klijenti bili prezaduženi, o čemu se nije vodilo računa. Iako su danas uvezani u Središnji sustav kredita, posljedice se osjećaju još uvijek. (Večernji list)