Podijeli članak

Nakon sedam godina pada cijepnog obuhvata u Hrvatskoj, taj je trend zaustavljen prošle godine, piše u petak Večernji list.

Očito su epidemije zaraznih bolesti, uglavnom ospica, što su proteklih godina diljem Europe izbijale i odnosile žrtve, otrijeznile mnoge koji su pod dojmom antivekserske kampanje bez ikakvih medicinskih opravdanja odbijali cijepiti djecu, kaže dnevni list. Zaustavljanje tog trenda dobar je znak i ako obuhvati nastave rasti moguće je da se izbjegnu epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što je ozbiljno prijetilo zadnjih godina, poručuju epidemiolozi.

Najveći je porast cijepljenja uočen upravo kod primarnog MPR cijepljenja, odnosno prvog cijepljenja protiv ospica, rubeole i mumpsa, koje je skočilo s lanjskih 89% na 93,2%, te kod revakcinacije protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 86,6% na 89,4%), stoji u izvješću o cijepljenju za 2018. što ga  priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

"Najveći je porast obuhvata uočen u županijama koje su u 2017. godini imale najniže obuhvate, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj", naveo je, među ostalim, u izvješću dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, prenosi Hina.

Inače, alergijske reakcije u rasponu od blagog osipa do anafilaktičkog šoka mogu se javiti nakon primjene svakog lijeka. HZJZ vodi registar nuspojava cijepljenja i ti podaci potvrđuju da se ozbiljne reakcije nakon cijepljenja javljaju vrlo rijetko, u RH godišnje jedna ili dvije koje zahtijevaju primjenu adrenalina te nekoliko njih koje zahtijevaju primjenu kortikosteroida, piše u petak Večernji list.