Podijeli članak

Priča kaže (a mislim da je istinita, puno ljudi mi ju je ispričalo) kako su početkom rata pokojni magistar Mate Boban i kojekakav čudan svijet, neki Nambijari, Stoltenberzi, Skotovi i ini, u hotelu u Grudama, imali sastanak vezan uz rat u BiH. Hotel je bio najreprezentativnije mjesto za taj šareni svijet čudnih boja i imena, možda i jedino mjesto u malom zapadnohercegovačkom gradiću u kojem se takav (ah) elitni sastanak i mogao održati. Brbljali su i bijeli i žuti, prevodili mahom bijeli bijelima, letjeli su raznobojni nježni prstići po mapama u potrazi za mirom u ratu koji su negdje daleko isplanirali. Dobro su izvidjeli situaciju na Olimpijadi 1984., uspjeli su pokrenuti stvar i opravdati daljnje postojanje NATO saveza. 

I dok su raznobojni kažiprstići krstarili ratnim kartama, primijećeno je da pokraj njih stoji i čovjek koji zna svoj posao, konobar hotela. Stajao je pristojno i čekao da svi pogledaju u njega, onako hercegovački stamen i kršan, uredan, s prslukom i mašnicom na okovratniku bijele košulje. Kad su se svi okrenuli i pogledali ga sa svoje visine, iz žablje perspektive, on se sa svojih dva metra oglasio prijatnim baritonom. „Gospodo, žao mi je što vas prekidam, ali večeras u hotelu imamo svadbu. Molio bih vas da požurite, za koju minutu moramo početi pripremati salu. Hvala“.

Konobar se naklonio i otišao. Vojnim stratezima nije preostalo ništa drugo nego pokupiti svoje papirine i odgoditi neodgodivi razgovor te prepustiti prostor puno značajnijem događaju. 
Kofi Annan je umro. Bio je miljenik američke administracije dok se nije, vrag bi ga znao zašto, usprotivio ratu u Iraku. Nije se usprotivio ostalim ubijanjima u svijetu, ali eto, to je trebalo proći mimo njega. Onda se otkrilo da njegov sin uz pomoć oca potkrada svoje Afrikance programom „Nafta za hranu“, isplivao je niz seksualnih skandala koji njegovim američkim poslodavcima nisu smetali dok je bio poslušan mali crnac koji ne vidi što vidi i vidi što ne vidi a treba vidjeti...

Naizgled crni Barack Obama je imao sličnu funkciju. Toliko su se trudili dati mu oreol mirotvorca da je usred 4 (slovima: četiri) osvajačka rata, dobio Nobelovu nagradu za mir. Osiromašio je Ameriku u ime bijelih bankara u čijem je interesu dodatno napunio zatvore crnačkom radnom snagom i omogućio pljačku Libije, Afganistana, Iraka... 
Kod nas nešto i nema crnaca, pa plaćaju naše bijele da nas prodaju bjeljima od nas. 

Morgan Freeman je pričao o svom siromašnom ocu koji je jedva pronašao posao vratara u hotelu. Visoki crnac se požalio da su mu nogavice odore prekratke, da izgleda smiješno u njima. Da bi mu trebalo nabaviti nove, duže... Vlasnik hotela je na to odgovorio: „A je li!? Puno mi je lakše pronaći  kraćeg crnca...“

Veselin Gatalo