Podijeli članak

Za sada nijedna zemlja nije pronašla učinkovito političko rješenje odlijeva mozgova.

Nakon Malte, najveću stopu emigracije u Europskoj uniji ima Hrvatska, 21,9 posto stanovništva, što znači da više od petine stanovništva živi u inozemstvu. Slijede Portugal i Litva koje je također napustilo više od 20 posto populacije.

Tako pokazuje najnovije izvješće Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji”, koje analizira najnovije migracijske trendove i zemljama nudi preporuke kako se s njima nositi, piše Novac.hr.

Većina zemalja u koje migranti dolaze, kao što su SAD i Velika Britanija, kada navode zemlju porijekla, uzimaju podatak o zemlji u kojoj su oni rođeni. To vjerojatno znači da podaci za Hrvatsku obuhvaćaju i iseljene Srbe od početka ‘90-ih godina.

Susjednu BiH, pak, napustila je čak polovica stanovništva. Dio njih se, očito je, doselio u Hrvatsku, koja ujedno ima i visoku stopu imigranata u odnosu na ukupan broj stanovništva, ona iznosi 12,9 posto. Osim BiH, veliko iseljavanje bilježi i Albanija (30 posto), u inozemstvu živi i više od petine Makedonaca i Crnogoraca, dok za Srbiju procjene govore da ih je u inozemstvu 14 posto.

Europa je danas odredište svakog trećeg imigranta u svijetu. Ekonomske migracije, stoji u izvješću, pomogle su imigrantskim zamljema riješiti problem nedostatka radne snage, ali i poboljšati standard migrnata.

No, to istodobno otvara veliki problem zemljama iz kojih judi odlaze, posebno kada je u pitanju "odlijev mozgova". Podaci pokazuju da visokoobrazovane osobe čine čak 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 emigranata iz Latvije, oko 40 posto iz Albanije, Makedonije, Rumunjske.. Odlijev mozgova iz Hrvatske je nešto manji, oko 27 posto, ali je i dalje velik.

Veliki poticaj za iseljavanje stanovništva jest nedostatak zdravstvenog osoblja u mnogim europskim zemljama. Samo će Njemačka, do 2030. godine trebati 500.000 dodatnih medicinskih sestara. Razlog tomu je nedovoljan broj osoba koje se obrazuju za to zanimanje. Uz Bugarsku i Rumunjsku, Hrvatska spada među tri zemlje EU iz kojih najviše iseljavaju zdravstveni radnici. Za sada nijedna zemlja nije pronašla učinkovito političko rješenje odlijeva mozgova.

U mnogim se zemljama visoko obrazovanje financira javnim novcem. Stoga odlazak visokoobrazovanog stanovništva predstavlja značajan fiskalni teret. Kako bi riješile taj problem, politička opcija koja se vladama nameće je da se od emigranata traži povrat novca za njihov financiranje. 

Argument je da bi takva politika povećala jednakost onih koji odlaze i onih koji ostaju. Međutim, Svjetska banka navodi da je prisilu teško provesti, posebno nakon što emigranti napuste zemlju.

Štoviše, ako se nametnu snažna prisila i legalne mjere, to može voditi prekidu odnosa emigranta sa zemljom i dovesti u pitanje koristi koje od njih svi imaju. Jer, istraživanja pokazuju da visokoobrazovani ljudi nisu nužno produktivni u siromašnijim zemljama, za njihovu produktivnost važno je radno okruženje i najviše od sebe mogu dati ako rade u konkurentnim uvjetima, piše Novac.hr.