Podijeli članak

Pretpostavljeni broj oboljelih osoba od Alzheimerove bolesti u BiH je oko 150.000, te se radi o srednjem i teškom stadijumu demencije kada su potrebni 24-satni nadzor nad tim oboljelim i podrška.

Rekao je ovo Osman Kučuk, direktor Centra za demenciju Sarajevo, koji ističe da, kada se ovaj broj oboljelih uzme u analizu, pokazuje se da ona u stvari ima epidemiološki karakter u BiH. U subotu, 21. rujna, obilježava se Svjetski dan borbe protiv Alzheimera, pišu Nezavisne novine.

Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS, kaže kako registar oboljelih od Alzheimerove bolesti ne postoji ni u RS ni u FBiH, ali da u svijetu ima oko 80 milijuna oboljelih od ove bolesti.

"Učestalost bolesti je da otprilike pet posto starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest. Svaku minutu na svijetu netko oboli od ove bolesti, tako da broj oboljelih u svijetu raste samim tim što se povećava i broj starijih osoba u svijetu, a predviđanja su da će se za 30 godina broj starijih od 65 godina povećati za 300 posto te se smatra da će se i udvostručiti broj ljudi sa ovom bolesti", kaže Miljković.

On ističe da su glavni simptomi ove bolesti zaboravljanje, poremećaj govora, nesposobnost da se imenuju ljudi, predmeti, te da se gube imenice iz govora.

"Pacijent zna što se dogodilo prije 10 godina, ali se ne može sjetiti što je jučer ručao. Također, pacijenti imaju poremećaj pamćenja, zatim poremećaj orijentacije u vremenu i prostoru i prema osobnostima, promjene ponašanja. U krajnjem stadiju dolazi do potpune razgradnje osobnosti i vegetativnog stanja", pojasnio je Miljković.

On je napomenuo da za ovu bolest ne postoje faktori rizika, osim životne dobi pa samim tim i ne postoji prevencija. Istaknuo je da je Alzheimerova bolest bolest starije životne dobi, jer oko 75 posto onih koji obolijevaju ima iznad 65 godina, ali se kod određenog broja bolest javlja i ranije, oko 50. godine. 

"Savjetuje se zdrava prehrana, tjelsna aktivnost, dosta kvalitetnog sna, vježbe memorije i kognicije. Postoje lijekovi koji zasad usporavaju razvoj bolesti. Važno je pružiti podršku obitelji, njegovateljima, educirati i objašnjavati o kakvoj se bolesti radi, potrebno je osnovati posebne ustanove za ovakve pacijente, savjetovališta, udruženja oboljelih od Alzheimerova bolesti", kaže Miljković.

Kučuk smatra da demencija, odnosno Alzheimerova bolest ne ovisi od godina starosti te da se demencija ne može povezati isključivo s njom. 

Demencija je sindrom stanja uzrokovanog kao posljedica uzrokovana nekom bolešću. Nju može dobiti i dijete, ali i osoba u srednjim godinama, iako je činjenica da ljudi od Alzheimera najviše obolijevaju nakon 60. godine, kaže Kučuk.

On kaže da je broj oboljelih od Alzheimera drastično povećan u odnosu na razdoblje prije 1990. te da danas postajemo svjesniji problema koje ova bolest nosi sa sobom, a njom je pogođena i obitelj oboljelog te je na zapadu nazivaju bolešću obitelji.

Kučuk je rekao da lijek za Alzheimerovu bolest ne postoji, već da postoje simptomatske terapije koje ublažuju određene simptome.

"Bez obzira na to što ne postoji lijek koji će je izliječiti, značajno je da se što ranije dijagnosticira kako bi se određenim lijekovima moglo simpomatski djelovati i izvršiti određene promjene u životu, te da se pristupi nefarmakološkom tretmanu demencije", ističe Kučuk za “Nezavisne”.
On kaže da se ova bolest u današnje vrijeme više dijagnosticira nego u proteklom razdoblju, te je pojasnio da je dosta razloga za nastajanje Alzheimerova bolesti – od promjene načina i kvalitete života, različite prehrane, neaktivnog tjelesnog života i mentalno neaktivnog života.