Podijeli članak

Republika Srbija je odbila priznati povrat štednje u Invest i JIK banci Beograd za 1.400 štediša iz Federacije BiH i upućeni su da svoje pravo dokazuju pred sudom u Beogradu, potvrdila je za Klix.ba predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić.

Omersoftić je podsjetila kako je 2014. donesena presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ališić i drugi protiv Srbije i Slovenije, u kojem su aplikanti naveli da nisu mogli podići svoju "staru" deviznu štednju sa svojih računa u bh. podružnicama Ljubljanske banke i Investbanke nakon raspada SFR Jugoslavije, piše Klix.ba

"Srbija je velikom broju štediša, koji su bili u BiH 1997. godine, odbila zahtjev za verifikaciju zato što je Agencija za privatizaciju FBiH dala netočne podatke da je njihova štednja u BiH", kazala je Omersoftić, dodavši da je presudom Europskog suda za ljudska prava navedeno da se ta štednja nalazi u Srbiji.

Navodi kako je prema evidencijama Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH 4.773 vlasnika računa.

"Prema informaciji koju smo dobili iz Beograda, oni od toga imaju 1.400 prijavljenih za povrat i za njih su pripremljena rješenja kojim će se odbiti priznati povrat štednje. Mnogi su ta rješenja već dobili ovih dana. Oni će morati pokrenuti sudske postupke u Beogradu da bi dokazali da imaju pravo na štednju", istaknula je Omersoftić.

Dodala je kako su se obratili predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji budući da je Vijeće ministara BiH još 2017. godine utvrdilo da štediše nisu ostvarile nikakvo pravo po toj štednji u Srbiji.

"Svako pojedinačno mora otići u Beograd i pokrenuti postupak. Moraju otići i oni koji su dobili, otvoriti račune jer će njihov novac lijegati na račune u njihovim bankama. Isplata će biti u osam rata, zamislite ljude koji moraju osam puta otići u Beograd", rekla je ona, dodavši kako su štediše uglavnom stariji ljudi.

Štediše strahuju kako će procesi, ako uopće budu pokrenuti, godinama trajati u Srbiji.

"Jedini način kako se može doći do rješenja jeste da pokrenemo krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za privatizaciju FBiH. Na osnovu krivične odgovornosti se može tražiti obnova postupka u Srbiji", zaključila je Amila Omersoftić.