Podijeli članak

Povoljni klimatski uvjeti, kvalitetno i nekontaminirano poljoprivredno zemljište, veliki broj autohtonih proizvoda, tradicija proizvodnje... samo su neki od potencijala koje bi BiH mogli dovesti na zavidno mjesto kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji.

No, unatoč tomu, poljoprivredni potencijali u BiH, nažalost, nisu dovoljno iskorišteni.

Poljoprivredni potencijali

Kada je riječ o klimatskim uvjetima i proizvodnji, u ovoj godini oni su bili i više nego dobri, što je za Večernji list potvrdio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.

"Sam početak godine nije ništa posebno obećavao, ali gledajući neke parametre, može se reći kako je do sada godina bila i više nego dobra kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Istina, u voćarstvu smo imali nekih malih problema zbog neočekivanog mraza, ali u konačnici štete nisu bile velike, čime su zadovoljni i sami proizvođači. Iako je ova godina zbog pandemije koronavirusa bila loša za cijelu ekonomiju, u poljoprivredi u BiH dogodili su se i neki pozitivni pomaci. Bila je koliko-toliko dobra sinergija između poljoprivrednika i vlasti. Svi su se probudili i počeli su malo više cijeniti poljoprivredne potencijale. Vlasti su vidjele da su poljoprivrednici vrlo važni, da hoće, mogu i trebaju proizvoditi, a sada ih trebaju nastaviti poticati i olakšati im, koliko god je to moguće, rad u poljoprivredi koji je ionako sam od sebe težak i omogućiti im da svoje proizvode plasiraju na tržište, bilo da je riječ o domaćem ili inozemnom. Vidjeli smo već ranije da su proizvodi uzgojeni na bh. tlu već imali uspjehe te da su prepoznati na europskom tržištu", kazao je Bićo u razgovoru navodeći neke od proizvoda koji se izvoze.

"Svaki put kada se neki od proizvoda nađe na europskom tržištu, ta vijest odjekne, veseli nas, ali i daje nam zadatak da nastavimo s radom. Tako imamo kvalitetnu junetinu koja se izvozi u Tursku, mlijeko, krumpir, sireve, jabuke...", istaknuo je  Bićo u razgovoru.

Osim navedenih proizvoda, šljiva uzgojena na bh. tlu ove godine postignula je dobar uspjeh u izvezenim količinama u zemlje Europske unije, a ova slasna vrsta voća prvi put je stigla do Danske i Švedske. I tone paprike uzgojene u Hercegovini, točnije na plantažama na Mostarskom blatu, svoje će mjesto naći na europskom tržištu.

Kornišoni su također jedan od proizvoda koji je dobio “zeleno svjetlo” kada je riječ o izvozu u europske zemlje. Suad Selimović, predsjednik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori Tuzlanske županije, kaže za Nezavisne kako je lani izvezeno oko 3500 tona kornišona, a ove godine se očekuje da će izvoz premašiti 6000 tona.

On kaže kako je Njemačka uvelike postala ustaljeno i tradicionalno tržište za kornišone iz BiH, jer je njihovo stanovništvo zadovoljno načinom naše proizvodnje.

Dobri rezultati

I pogon za preradu bijelog luka u Ljubinju bilježi dobre rezultate. Tako se češnjak proizveden u Hercegovini već našao na stranom tržištu, a jedu ga Slovenci, Austrijanci, Danci... Ove godine pravi “bum” napravljen je sa srijemušom, medvjeđim bijelim lukom, a sve otkupljenje i prerađene količine, unatoč koroni, stigle su na tržište Europske unije.