Podijeli članak

Predsjednički izbori u SAD-u koji će se održati u utorak, 8. studenog bit će izrazito važni kako s političke, tako i sa ekonomske razine. Oni će naime odrediti budućnost najveće svjetske ekonomije, javlja Anadolu Agency (AA).

Ukoliko bude izabran republikanski kandidat i biznismen Donald Trump doći će do radikalnih promjena u ekonomiji, a ukoliko bude izabrana predstavnica demokrata bivša ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton, bit će zadržan status quo, odnosno postojeće stanje u zemlji.

Naime, Clinton predlaže nastavak politike Obamine administracije fokusirane na srednju klasu, dok Trump namjerava uvesti značajne promjene kako bi “Ameriku ponovo učinio velikom. Upravo suprotan stav kada je u pitanju politika kandidata ukazuju na to da će rezultati izbora imati ključnu ulogu kako u ekonomiji SAD-a tako i svijeta.

Bogati na meti poreznog plana Clinton 

Porezne reforme politike Clinton i Trumpa zasigurno će dugoročno utjecati na ekonomiju SAD-a. Clinton smatra kako je za pravedan porezni sistem potrebno da bogati plaćaju više poreza. Odnosno, ona predlaže da porez onih koji godišnje zarade pet i više milijuna dolara bude povećan sa 39,6 posto na 43,6 posto.

Pored toga, bivša Prva dama Bijele kuće smatra kako oni koji godišnje zarađuju milijun i više dolara trebaju plaćati porez u izonosu od najmanje 30 posto. Također ona obećava niz promjena u sprječavanju izmještanja sjedišta američkih kompanija van zemlje s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza.

Sredstva dobijena poreznom reformom Clinton namjerava iskoristiti za izgradnju infrastrukture i podršku projekata čiste energije. Smatra kako bi to doprinijelo bržem rastu ekonomije i da bi u deset godina doprinijelo zapošljavanju više od 10,4 milijuna ljudi.

Trump želi smanjiti poreze 

Trump s druge strane smatra kako bi smanjenje poreza oživjelo ekonomiju, odnosno da poreze na dobit treba smanjiti sa sedam na tri posto. Također, on predlaže da porezi institucija koji sada iznose 35 posto budu smanjeni na 15 posto. Na taj način bi bilo spriječeno izmještanje američkih kompanija u zemlje u kojima je porez niži, odnosno vraćanje određenih kompanija u SAD.

Centar za poreznu politiku smatra kako bi reforma Clinton u narednih deset godina donijela 1,1 biliona dolara, dok bi Trumpova reforma donijela gubitak od 9,6 milijardi dolara. Trump pojašnjava kako bi razliku pokrio ekonomskim rastom, ali porezni stručnjaci smatraju kako to nije moguće. Shodno tome, pojavljuju se navodi kako bi Trumpova politika mogla izazvati novu financijsku krizu.

Promjene u trgovini sa SAD-om 

Clinton je najavila da će podržati one trgovinske sporazume koji donose zapošljavanje većeg broja ljudi i koji će donijeti visoke prihode. Trump ima populističke prijedloge o otkazivanju svih sporazuma koji su na snazi ili o kojima se pregovara.

Clinton je promijenila mišljenje o Transpacifičkom partnerstvu (TPP) i ne namjerava ga podržavati jer ističe kako posljednji oblik sporazuma koji je ponuđen javnosti ne zadovoljava njene kriterije.

Trump je protiv TPP-a, ali i Transatlanskog trgovinskog sporazuma (TTIP). Pored toga Trump Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) kojeg je potpisao suprug Hillary Clinton, Bill Clinton nazvao je “najgorim sporazumom koji je SAD potpisala”. On NAFTA-u namjerava ukinuti.

Clinton želi povećati financijske regulacije, a Trump smanjiti 

Financijske regulacije samo su još jedan od primjera suprotnih politika kandidata. Clinton želi sačuvati i razviti financijske regulacije kao što je “Dodd-Frankov zakon o bankarskoj reformi” koji je na snagu stupio nakon financijske krize 2007.-2008. godine.

Trump namjerava ukinuti zakon “Dodd-Frank” što bi značilo ukidanje Ureda za zaštitu financijskih prava potrošača, Vijeća za nadzor financijske stabilnosti i Federalni zavod za osiguranje.

Clinton za minimalnu naknadu predlaže 12, a Trump deset dolara 

Clinton predlaže da minimalni iznos federalne satnice bude 12 dolara, umjesto 7,50 koliko je sada. Trump ima suprotne izjave kada je u pitanju ova tema, ali njegov posljednji stav je da minimalni iznos treba biti povećan na deset dolara.