Podijeli članak

Nakon što je u travnju prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosila 839 maraka, i pala za čak 15 maraka u odnosu na mjesec ranije, već u svibnju dolaze bolje vijesti – prosječna neto plaća iznosila je 860 maraka, dakle bilježi “skok” za značajnih 21 marku.

S obzirom kako i cijene bilježe određeni rast ne treba posebno niti naglašavati što ovo znači za uvelike osiromašene građane, naročito pred sezonu godišnjih odmora. S obzirom kako je i zaposlenost rasla, a samim time padala ogromna nezaposlenost (posljednji podaci govore o 487.424 nezaposlene osobe) svakako se radi o ohrabrujućim podacima.

"Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za svibanj 2017. iznosila je 860 maraka, što pokazuje nominalan rast za 0,8 posto u odnosu na prosinac 2016. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2017. u odnosu na svibanj 2016. nominalno je viša za 2,7 posto", navode iz Agencije za statistiku BiH.

Rast prosječnih plaća

Osim ovih zbirnih podataka, vrlo je važno istaknuti kako je u svibnju rasla plaća u sektorima koji zapošljavaju najviše naših građana. Primjerice, od ukupno 753.975 zaposlenih osoba u sektoru “prerađivačka industrija” radi njih 151.662. Prosječna plaća im je u travnju bila 617 maraka, a u svibnju 635 maraka. 

Nadalje, sektor “trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala”, koji zapošljava 136.769 osoba, u travnju je bilježio prosječnu plaću 614 maraka, a u svibnju 619 maraka. 

Plaće su rasle i u sektorima “poljoprivreda, šumarstvo i ribolov” (u travnju bila 758 maraka, u svibnju 776 maraka), “građevinarstvo” (bila 552 maraka, rast do 560 maraka) te “umjetnost, zabava i rekreacija” (bila 622 marke, rast do 645 maraka). 

Iako su i dalje to vrlo male plaće s kojima ljudi teško mogu “krpiti kraj s krajem”, radi se o vrlo pozitivnom trendu za koji samo ostaje nada da će se i nastaviti, a ne da već idućeg mjeseca bilježimo pad plaća, piše Dnevni list

Politička nestabilnost

S obzirom kako u našoj zemlji već mjesecima vlada po tko zna koji put velika politička kriza, to bi vrlo lako moglo utjecati da sve pozitivne ekonomske brojke ponovno stagniraju ili padaju. Ponajprije se to odnosi na činjenicu kako je nemoguće privući bilo kojeg ozbiljnog inozemnog investitora u zemlje u kojoj traje “zamrznuti konflikt”. 

Bez ozbiljnijeg investitorskog ciklusa ne možemo se nadati bilo kakvim značajnijim ekonomskom oporavku koji bi se osjetiti u životu običnih građana. Koliko je realno očekivati smirivanje političkih tenzija i stvarno okretanje životnim problemima svih naroda i građana u ovoj zemlji, ostaje za vidjeti.