Podijeli članak

Dobivanje otkaza nikad nije ugodno iskustvo, ali je u Švedskoj mnogo olakšano jer tamošnji "sustav tranzicije" osigurava mnogo više od ponovnog stajanja na noge.

Ovaj jedinstveni sustav omogućuje vam uvidjeti u čemu ste najbolji i pomaže vam naći posao bolji od onog koji ste imali. Radi se o privatnim socijalnim službama koje postoje širom zemlje, a koje plaćaju kompanije kojima je potreban pravi radnik. Radnik koji je ostao bez posla ide kod trenera koji ga podučava u skladu s njegovim vještinama i ambicijama. U Švedskoj trenutno postoji 16 ovakvih organizacija i svaka od njih pokriva različit sektor ekonomije, piše BBC.

Baš zbog ovog revolucionarnog sustava Švedska je najbolja u ponovnom zapošljavanju onih koji su ostali bez posla - oko 90 posto radnika posao nađe za manje od godinu dana. To je mnogo veći prosjek nego u Francuskoj i Portugalu, gdje se samo 30 posto njih ponovno zaposli u roku od godine dana.

Većina ljudi pronađe posao već nakon pola godine

"Savjeti za osiguravanje posla" pomažu radnicima unaprijediti svoje vještine, odbaciti zastarjela znanja i savladati izazove određene industrije u kojoj žele raditi.

Većina Šveđana koja prolazi kroz proces tranzicije nađe novi posao u roku od šest mjeseci, a prema službenim podacima, oni mlađi od 30 godina na sljedećem poslu imaju veću plaću.

U ovoj zemlji poslodavci plaćaju 0,3 posto svoje ukupne zarade savjetima za osiguravanje posla, što je neka vrsta osiguravajuće police da će naći odgovarajućeg radnika.

Vlada Švedske ne sudjeluje u sporazumima između savjeta i poslodavaca. Ona nudi pomoć onima koji su ostali bez posla u razdoblju od pet godina.

Efikasan sustav

Javni servis za zapošljavanje u Švedskoj funkcionira drugačije nego privatni savjeti za osiguravanje posla. U njemu je veliki broj onih koji su dugo nezaposleni i onih koji nemaju nikakvog iskustva te koji tek traže svoj prvi posao - od kojih su većina mladi sa srednjim obrazovanjem ili novopridošli useljenici. S druge strane, savjeti se koncentriraju na unaprjeđivanje postojećih vještina i nalaženje novih mjesta za one koji su već bili na tržištu rada.

U usporedbi sa sustavima u drugim europskim zemljama, švedski sustav je veoma efikasan i privukao je pažnju cijelog svijeta. Najsličniji sustav ovom ima Njemačka, u kojoj one koje su ostali bez posla djelomično financira poslodavac, a djelomično država. Ipak, ovo važi samo za velike kompanije pa se trenutni programi u Europi češće fokusiraju na izbjegavanje otkaza, što se postiže smanjenjem plaće ili broja radnih sati.

U većini zemalja svijeta ne postoji druga pomoć onima koji su ostali bez posla osim pomoći koju nudi država.