Podijeli članak

Dvojica znanstvenika sa ciparskog sveučilišta Nikozija ponukana interesom za zaustavljanje brzog širenja pandemije novog koronavirusa, od kojeg je dosad u svijetu preminulo preko milijun ljudi, odlučila su provesti istraživanje o načinu na koji se taj virus širi. Istraživanje su objavili, a imaju i savjete na koji način svatko od nas može doprinjeti smanjenju širenja zaraze, piše N1.

U intervjuu za portal News Medical, dr. Talib Dbouk i profesor Dimitris Drikakis pojasnili su da su svojim istraživanjem došli do zaključka da postoji kombinacija faktora koji utječu na transmisiju novog koronavirusa te da su ti faktori vezani za brzinu vjetra, temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka.

Naše istraživanje je pokazalo kako je prijenošenje novog koronvirusa izraženije pri tempearturama zraka koje su 25 stupnjeva Celzija ili niže te pri vlažnosti zraka jednakoj ili većoj od 65 posto. To ujedno objašnjava i zašto su virusne infekcije češće zimi nego ljeti, kažu Dbouk i Drikakis.

Istraživanje su proveli tako da su razvili naprednu numeričku platformu CFD (Computational Fluid Dynamics), koja omogućava predviđanja koncentracije novog koronavirusa i kontaminiranim kapljicama sline u zraku (nakon što su oslobođene iz čovjekovog dišnog trakta), piše Zimo.

Računalni modeli razvijeni u okviru ovog istraživanja omogućili su kvantifikaciju održivosti koronavirusa kroz funkciju temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine vjetra ili protoka zraka u zatvorenom ili na otvorenom, pojašnjavaju Dbouk i Drikakis.

I upravo pomoću tog računalnog modela otkrili su najbitniju poveznicu održivosti koronavirusa u zraku. Koronavirus se prenosi preko lebdećih kontaminiranih kapljica sline koji u sebi sadržavaju specifičnu koncentraciju virusnih čestica... Dok putuju zrakom, kapljice isparavaju, što se može povezati s održivošću koronavirusa, kažu ciparski znanstvenici.

Drugim riječima, što brže kontaminirane kapljice ispare, to je manja održivost virusa u zraku. U tom smislu, visoka vlaga zraka, niska temperatura i vjetar samo pridonose ili bržem prijenosu ili slabijem isparavanju te tako povećavaju održivost virusa u zraku.

Njihova simulacijska platforma CFD, kažu, omogućit će bolje donošenje epidemioloških mjera, odnosno definirati bolju udaljenost pri socijalnom distanciranju te pravila koja trebaju biti dinamična, a ne fiksna. Vjeruju da bi brzina vjetra i vlažnost zraka trebali biti uzeti u obzir pri određivanju smjernica socijalnog distanciranja. Naravno, jer sigurna distanca i pravila u značajno ovise o uvjetima na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, kažu Dbouk i Drikakis.

Za kraj iznijeli su i svoje preporuke što ljudi mogu učiniti da bi se zaštitili od povećane stope preživljavanja i transmisije virusa u zraku u nadolazećim zimskim mjesecima.

1. Poštivanje socijalnog distanciranja, najmanje dva metra ako ne postoji protok zraka te do šest metara u slučajevima pojačane cirkulacije zraka ili jačeg vjetra

2. Izbjegavati uvjete povećane relativne vlažnosti zraka, osobito u zatvorenom

3. Izbjegavati mjesta s niskim temperaturama

4. Izbjegavati masovna okupljanja i mjesta s puno ljudi

5. Nositi zaštitne maske, osobito u situacijama gdje je bliski kontakt s drugim osoba neizbježan.

6. Izbjegavati zatvorene prostore u kojem rade ventilatori

7. Samo prirodno prozračivati prostor