Podijeli članak

Na sagorijevanje kalorija tijekom dana utječe metabolizam, pa će tako oni s viškom kilograma često reći kako je njihov metabolizam spor i zato ne mršave, piše Washington Post.

No kad ljudi govore o brzom ili sporom metabolizmu, zapravo govore o tome koliko kalorija njihovo tijelo sagorijeva tijekom dana. Smatraju da netko sa sporim metabolizmom jednostavno neće potrošiti jednaku količinu energije za obavljanje istog zadatka kao netko s brzim metabolizmom.

No, razlikuje li se doista toliko brzina metabolizma među ljudima? Ovo je pitanje kompliciranije nego što se čini jer bez obzira na trenutačnu brzinu metabolizma, postoje stvari koje će ga gurnuti u niži ili viši stupanj prijenosa.

Energetske potrebe tijela

Metabolizam je biološki pojam koji se odnosi na sve kemijske reakcije potrebne za održavanje života u organizmu. Vaš metabolizam ima tri osnovna zadatka, a to je pretvaranje hrane u energiju, razgradnja hrane na proteine, lipide, nukleinsku kiselinu i nešto ugljikohidrata te uklanjanje otpada, prenosi 24 sata

Ako vas brine brzina metabolizma, vjerojatno ste usredotočeni na to koliko energije dobivate iz hrane koju jedete i koliko je vaše tijelo koristi. Energetska vrijednost hrane mjeri se kalorijama. Kalorijske potrebe možete podijeliti u dvije kategorije. Bazalni metabolizam je minimalna količina kalorija potrebna za osnovne funkcije u mirovanju.

Potrošnja energije u mirovanju količina je kalorija koje vaše tijelo koristi dok se odmara ili spava, a to je oko 60 do 65 posto ukupne dnevne potrošnje energije. Dakle, to ne uključuje kalorije potrebne za kretanje ili neke aktivnosti na koje otpada 25 do 30 posto ukupne potrošnje, razmišljanje, pa čak i probavljanje hrane koje oduzima dodatnih pet do 10 posto potrošnje.

Konkretan broj

Procjena stručnjaka je kako je dnevni unos kalorija za odraslu ženu od 60 kilograma kreće se od 1.600 do 2.400 kalorija na dan. Za muškarca od 70 kilograma dnevne potrebe za kalorijama mogu se kretati od oko 2000 do 3000 kalorija. To je oko 26 kalorija na pola kilograma tjelesne težine. S druge strane, dojenčad sagorijeva oko 100 kalorija po kilogramu težine dnevno i taj se iznos kontinuirano smanjuje kako dijete odrasta. Dakle, dojenčad ima najbrži metabolizam, no pojačana potreba za kalorijama bebama je potrebna za rast.

Dakle, ako dvije žene iste težine mogu imati različite potrebe za kalorijama koje variraju i do 30 posto, znači li to da žena čije tijelo troši više kalorija ima brži metabolizam od žene čije tijelo koristi manje kalorija? Ne nužno. Naime, jedna bi žena mogla provesti većinu dana u tjelesnoj aktivnosti i tako joj treba više energije za šetnju do posla ili kickbox nakon posla.

Ako želite utvrditi specifične potrebe tijela za kalorijama, postoji mnogo načina za procjenu ukupne potrošnje energije i bazalnog metabolizma. Jedna od uobičajenih i jednostavnih metoda je uporaba prediktivnih formula poput Mifflin-St. Jeor ili jednadžbe Harris-Benedict koje se temelje na dobi, visini, težini i spolu da bi se utvrdilo koliko energije vašem tijelu treba samo da bi bilo živo. Da biste izračunali ukupnu potrošnju energije, također morate dodati faktor aktivnosti.

Neizravna kalorimetrija je još jedan način procjene brzine metabolizma. Potrošnja energije izračunava se mjerenjem količine korištenog kisika i ugljičnog dioksida koje tijelo oslobađa. Vaše se tijelo oslanja na kisik za obavljanje svih svojih poslova metabolizma.

Za svaku litru kisika koju potrošite utrošite oko 4,82 kalorije energije iz glikogena ili masti. Respiratorna neizravna kalorimetrija obično se radi u liječničkoj ordinaciji, iako su na tržištu sve dostupniji mali, prijenosni financijski pristupačniji uređaji za taj postupak mjerenja.

Čimbenici brzine metabolizma

Potrebe za metabolizmom i kalorijama razlikuju se među ljudima ovisno o čimbenicima kao što su genetika, spol, dob, sastav tijela i razina fizičke aktivnosti, a na njega može utjecati i zdravstveno stanje. Štitnjača je, primjerice, regulator metabolizma. Smještena je na prednjem dijelu vrata odmah ispod Adamove jabučice. Što više tiroksina proizvede, to će biti veći bazalni metabolizam.

Na njega utječe i to imate li vrućicu, pa tako svaki porast temperature nosi povećanje bazalnog metabolizma. Poremećaj u radu mišića, depresija, dijabetes, atrofija, dugotrajno gladovanje ili niska razina kisika u tijelu među ostalim također će utjecati na bazalni metabolizam.

Usto, drugi važan čimbenik je tjelesna građa. Žena s prekomjernom tjelesnom težinom ima oko 40 posto tjelesne masti i 35 kilograma mišićne mase te će sagorjeti manje kalorija dok se odmara od žene s 30 posto tjelesne masti i 50 kilograma mišićne mase. Naime, mišićno tkivo je metabolički aktivnije od masnog tkiva u tijelu.

To je također razlog zašto se stopa bazalnog metabolizma smanjuje s godinama. Kako ljudi stare, obično gube mišićnu masu i dobivaju masno tkivo. Procjene su kako se bazalni metabolizam usporava od jedan do dva posto po desetljeću života.  

Ako doista želite potaknuti metabolizam, najlakši način je povećati mišićnu masu i razinu fizičke aktivnosti. Povećavanjem mišićne mase povećavate kalorijske potrebe za njihovo održavanje. Umjesto da se žalite na spor metabolizam, možete ga pokušati potaknuti i ubrzati.