Podijeli članak

Ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veći rizik za oboljenje, ali i teže komplikacije od koronavirusa.

Debljina je i jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti, a povezana je i s dijabetesom koji su najčešći uzroci smrti kod oboljelih od koronavirusa. Teme su to stručnog simpozija koji se održava u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Profesorica dr. sc. Sanja Musić Milanović istaknula je da je debljina prepoznati rizični čimbenik za razvoj koronavirusa, piše HRT. 

"Za čak 46 posto je veći rizik samo za pozitivan nalaz na COVID-19 u usporedbi s onima koji nemaju debljinu. To je jako puno. Sukladno tomu rizik za hospitalizaciju je veći za 103 posto, dok je za 74 posto veći rizik da završite u jedinici intenzivne njege, te 66 posto da završite na respiratoru".

Dodala je kako je debljina pandemija u Hrvatskoj jer više od 60 posto ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. 

Istaknula je i da je tijekom lockdowna došlo do znatnog pada tjelesne aktivnosti kod adolescenata. 

"Za očekivati je da ova pandemija koronavirusa dovede do porasta problema debljine u Hrvatskoj i svijetu, rekla je Musić Milanović, dodavši da prema analizama OECD-a isključivo zbog prekomjerne tjelesne mase u Hrvatskoj će u sljedećih 30 godina očekivano trajanje života biti 3,5 godine kraće ako se ne dogode znatne promjene", naglasila je. 

Molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade Gordan Lauc rekao je kako je pretjerana tjelesna težina povezana s razvojem bolesti u budućnosti.

"Taj razvoj se neće dogoditi sutra, već u jednom trenutku koji ne možemo definirati. Provodimo velika istraživanja gdje pokušavamo shvatiti zašto su ljudi različiti. Zašto neka osoba koja je deblja cijeli život neće se razboljeti, dok će se druga osoba koja je malo manje deblja razboljeti. Tu se fokusiramo na glikanske biomarkere jer su to markeri koji se promijeni i 10 godina prije nego se pojavi bolest", rekao je.

"Analizom glikana možemo objektivno utvrditi jesmo li već na putu razvoja bolesti, te imaju li promjene životnog stila koje poduzimamo očekivane učinke. Na taj način možemo se lakše motivirati na neke teške životne odluke, poput smanjenja prekomjerne tjelesne težine, te tako znatno smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući i COVID-19", rekao je.

Debljina je ujedno i jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti, a kardiovaskularni bolesnici prepoznati su kao vrlo rizični za teške komplikacije bolesti COVID-19.

"Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i Hrvatskoj. Pušenje, zagađenost zraka, pretilost, bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka te genetske predispozicije najčešći su razlozi obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Nažalost, u vrijeme bolesti COVID-19 osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti suočene su s dodatnim rizikom. Imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, ali zbog straha od zaraze ne odlaze redovito na preglede, ne kontroliraju zdravlje srca te dodatno ugrožavaju svoje zdravstveno stanje", istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade "Hrvatska kuća srca".  

Na simpoziju se govorilo i o važnosti komunikacije u ovom posebno osjetljivom razdoblju kada se mnogi građani nalaze u potpuno nepoznatim i neizvjesnim situacijama.

"Važno je prepoznati emocije koje ovakvi događaji izazivaju zato što one usmjeravaju i naše ponašanje. Također je važno govoriti o komunikaciji na razini populacije, komunikaciji unutar zdravstvenog sustava te medijskoj komunikaciji jer nam primjerena komunikacija pomaže u ostvarenju našeg cilja, odnosno očuvanja zdravlja u što je mogućoj većoj mjeri, ali i stišavanja intenzivnih emocija koje mogu opteretiti ljude. Edukacije o načinima kako to postići te ostale aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja mentalnog zdravlja sigurno postaju još važnije, ne samo unutar zdravstvenog sustava nego i puno šire", rekla je Ana Puljak, dr. med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".