Podijeli članak

Mostar se nekad smatrao jednim od najljepših i najčistijih gradova bivše Jugoslavije. Nešto stariji Mostarci, ali i drugi koji su imali priliku posjetiti grad na Neretvi, dobro se sjećaju predivno uređenih gradskih površina zasađenih cvijećem koje su, uz prepoznatljiv behar, krasile grad. 

Danas je slika znatno drugačija. Umjesto behara i cvijeća, mnogi danas Mostar vežu za velike količine smeća na gradskim ulicama. 

Krivi i građani 

Za današnji izgled grada, osim nadležnih službi, dobrim dijelom krivi su i sami građani. 

Umjesto da se pokrenu i pokušaju učiniti nešto kako bi se gradu vratio bar dio starog sjaja, oni više doprinose daljnjoj devastaciji i ono malo zelenih površina koje su ostale. Srećom, ima i onih koji žele da se gradu vrati stari sjaj. 

Naime, u Mostaru danas počinje akcija “Mostar - grad od 100.000 cvjetova”, koju su pokrenuli Studentski dom i pučka kuhinja Dompes Mostar i Campanile. 

U Mostaru ima smeća, ali ima i cvijeća. Ako svi posadimo samo po jedan cvijet, bit će grad od 100 tisuća cvijetova. Mostar može postati grad cvijeća!”, objavio je sveučilišni profesor Iko Skoko na društvenim mrežama. 

Potrebno je samo malo da se pokrene kotač. Stoga će zaposlenici Campanila te studenti posaditi cvijeće oko Dompesa kako bi potaknuli i druge da se priključe ovoj akciji. 

Posadit ćemo stotinjak cvjetova te još toliko podijeliti građanima kako bi se i oni priključili akciji ‘Mostar - grad od 100.000 cvjetova’”, kazao je fra Iko Skoko i dodao da treba samo malo da se dan, stanje ili život okrene u pozitivno. 

Podsjećamo, sveučilišni profesor ranije je inicirao i održao ekološku akciju prikupljanja otpada po mostarskim ulicama. 

Akcije i u Hrvatskoj 

Da ovakve akcije daju rezultate, vidljivo je iz velikog broja gradova u susjednoj Hrvatskoj. 

“Više cvijeća, manje smeća” akcija je u sklopu projekta “Volim Hrvatsku”, koja je potaknula brojne lokalne zajednice da, uz pomoć građana, okoliš učine ljepšim. 

Kako bi dali svoj doprinos uređenju, brojni rasadnici građanima nude sadnice po povoljnijim cijenama kako bi uređenim okućnicama uljepšali sliku grada. Pojedini gradovi u regiji čak organiziraju akcije zamjene starog papira za sadnice cvijeće. 

Naime, građanima koji donesu stari papir na određeno mjesto, u zamjenu daju sadnice cvijeća koje mogu posaditi u svojim dvorištima. Time čine dvostruku korist, manje papira završava u prirodi, a dvorišta su uređena. 

Naime, da bi se zadovoljile potrebe za papirom prosječnog kućanstva, godišnje se posiječe šest stabala. Svakom tonom recikliranih novina sačuva se 17 stabala starosti između 15 i 20 godina, piše Vecernji.ba