Podijeli članak

Tagovi

 

Amerikanci se na velika vrata, sada kroz biznis, vraćaju na Kosovo. Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright ima najveće šanse kupiti najprofitabilniju kompaniju, kosovski Telekom, dok Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-ovih snaga za Europu, ulazi u problematični posao s lignitom. Clark želi primijeniti tehnologiju pretvaranja lignita u tekuće gorivo, a do sada su to pokušali samo Kinezi. Mnogi tvrde da će poslovni angažman bivšega generala tu državu pretvoriti u poligon za eksperimentiranje.

Istovremeno, američki Bechtel, u suradnji s Turcima, u čijem je upravnom odboru donedavno sjedio i Jock Covley, bivši zamjenik civilnog upravitelja UN-a na Kosovu, planira početak izgradnje autoceste od Prištine do Skoplja, nakon što je pri kraju završetak radova na autocesti od albanske granice do Prištine.
‘Posao stoljeća’
Ulazak američkog kapitala na Kosovo nije neočekivan, a u svim tim poslovima, ponekad kao gubitnici, ponekad kao dobitnici, pojavljuju se i hrvatska poduzeća.
Posao stoljeća na Kosovu, privatizacija kosovske pošte i telekomunikacija, nije od jučer. Riječ je o poslu koji bi Kosovu trebao donijeti 300-400 milijuna eura za koji je bio zainteresiran i Hrvatski Telekom. U tijeku je novi natječaj, jer su MMF i Amerikanci kosovsku vladu pritisli da je došlo vrijeme da se odrekne obiteljskog srebra.

Zna se da je kosovska vlada prihvatila osam tvrtki koje su se javile na natječaj, a neslužbeno se može čuti da je sve pripremljeno kako bi posao dobila kompanija Albright Capital Management, u vlasništvu bivše poznate američke političarke, koja je za mandata predsjednika Billa Clintona igrala značajnu ulogu u priznanju neovisnosti Kosova.

DT se povukao
Maloj državi s i dalje nedefiniranim odnosima prema susjedima Telekom donosi pristojan profit, više od milijun pretplatnika u mobilnoj mreži i 100.000 u fiksnoj telefoniji. Ne tako davno na natječaj za privatizaciju javili su se austrijski i hrvatski Telekom, a posao su dobili Hrvati. Međutim, iz nikad razjašnjenih razloga posao je naglo stao. Deutsche Telekom, koji ima većinsko vlasništvo u HT-u, odustao je od posla. Obrazloženje DT-a bilo je da se na Kosovu vode postupci protiv bivših šefova te kompanije koji su bili umiješani u korupciju i da neće dalje sudjelovati na natječaju dok afera ne dobije epilog. Poznavatelji prilika u svijetu telekomunikacija kažu da Nijemci i nisu bili previše zainteresirani za investiranje na Kosovu.

Prljavi posao
Utjecaj SAD-a na Kosovu je ogroman i oni su od 2000. godine najvažniji faktor u donošenju političkih i ekonomskih odluka. Tako se za biznis zainteresirao i umirovljeni general Wesley Clark, koji bi uskoro trebao uložiti u istraživanja vezana uz lignit. Kosovo je peta zemlja u svijetu po resursima lignita, a Clark dolazi da bi provjerio novu tehnologiju pretvaranja lignita u tekuće gorivo.

Tehnologija je neistražena i ekološki problematična, pa mnogi smatraju da je riječ o pravoj ekološkoj bombi koju bivši general priprema Kosovu.

Kosovo je inače bogato i zlatom, srebrom, cinkom, a sve to Clark dobro zna, jer je dugo bio u tom području.

Priča nije posve jednostavna, kao ni sve na Kosovu. U igri su i kosovska elektroprivreda i elektrodistribucija, a sve je premreženo i interesima dviju velikih kosovskih obitelji. Navodno niti jedan natječaj ne može proći bez davanja velikih provizija.

To je osjetio i hrvatski Dalekovod, koji se natjecao na skliskom terenu elektrodistribucije za izgradnju dalekovoda od Prištine do Tirane. U konkurenciji je bio i sarajevski Energoinvest, s jeftinijom ponudom, ali i mnogo slabijim referencama. Na kraju je Dalekovod dobio posao, ali su Albanci tražili da dio koji prolazi kroz njihovu zemlju realizira Energoinvest. Na čelu stručnog tima koji je to zahtijevao bio je bivši tjelohranitelj albanskog premijera Sali Berishe, a navodno je i Berishin sin u Beču imao tajne sastanke sa Srbima, koji su tražili od Tirane takvu odluku. Albanija je na kraju blokirala Kosovo, njemačka banka koja je sve trebala financijski pratiti se povukla, a Dalekovodu ostaje samo izgradnja do granice s Albanijom.

A onda se sve vraća najutjecajnijima, Amerikancima. Oni su i do sada imali unosne poslove na Kosovu, poput izgradnje autoceste od albanske granice do Prištine. Kako Bechtel uvijek u ovom dijelu svijeta ide zajedno s turskom Enco grupom, tako je po tom modelu i do sada izgrađeno 38 kilometara, a treba izgraditi još osam. Preostaje i 35 kilometara do granice sa Srbijom, ali nitko ne zna kada će se to graditi.

Nedodirljivi Bechtel
Amerikanci i Turci su sigurni i za izgradnju osamdeset kilometara autoceste od Prištine do Skoplja, iako će se službeno cijeli posao početi odvijati tek sljedeće godine. Bechtel je toliko nedodirljiv u poslovima na Kosovu da nema nikakvih dilema da će dobiti i novi. Tu je i određena šansa za naše tvrtke, jer Amerikanci i Turci za izgradnju uzimaju podizvođače. Pretpostavlja se da će četiri hrvatske građevinske tvrtke sudjelovati u novom velikom poslu od 2013. godine.

Bez Amerikanaca je gotovo nezamislivo sudjelovanje u velikim poslovima poput telekomunikacija i energetike na Kosovu. Ali, kada je riječ o hrvatskom izvozu i investicijama na Kosovu, podaci su ohrabrujući. Hrvatski izvoz na Kosovo povećan je sa 59 na 66 milijuna eura, dok Kosovo izvozi u Hrvatsku robe i usluga za svega 2,7 milijuna eura. U konkurenciji s Madeleine Albright ili Wesleyjem Clarkom Hrvati, ali ni bilo tko drugi, nemaju pravu šansu.

Albright je i danas utjecajna i ima izuzetno dobre odnose s predsjednikom Barackom Obamom, a demokrati je često konzultiraju kad je riječ o još uvijek osjetljivim odnosima na jugoistoku Europe.{jcomments on}

 

Jutarnji.hr