Podijeli članak

Još uvijek je teško reći kako će točno pandemija koronavirusa utjecati na Europu. Zasad je vidljivo najmanje šest trendova koji bi  mogli znatno izmijeniti svijet u kojem smo navikli živjeti. Stručnjaci se boje da bi sve moglo ići u korist populističkih "anti EU" pokreta koji zahtijevaju veću ekonomsku neovinskost zemalja članica, jače granice i slabije mjere zaštite okoliša.

Takozvana deglobalizacija jedna je od prvih posljedica koje se očekuju, s obzirom da je COVID-19 dao argumente onima koji se bore za veću samodostatnost zemalja članica. Ta je tema, naročito kada su u pitanju opskrbni lanci, na dnevnom redu bila i prije ove situacije, a sada je samo značajno aktualizirana. Stručnjaci vjeruju da su na to utjecale protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i težnje Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU.

Sve to, uz činjenicu da su goleme razlike između plaća u, primjerice, Kini i drugim bogatijim zemljama otvara prostor za zabrinutost oko distribucije esencijalnih potrepština, poput lijekova, medicinske opreme, ali i stvari poput važnih dijelova za automobilsku industriju, piše The Guardian.

Nacionalne politike također bi mogle stvarati probleme. Čvršće granice pogotovo. EU od 2015. pokušava ojačati Schengensku zonu, tada su tisuće migranata zatražile utočište u Europi. Većina europskih zemalja unutar Schengena zatražila je zatvaranje svojih vanjskih granica od ožujka 2020.  Čini se kako će nas ova pandemija natjerati na mnogo stroža pravila kada su granice u pitanju, javlja ugledni britanski list The Guardian. Mnoge bi zemlje migrantima mogle "zagorčati život", javlja list.

Zdravstvena situacija povećala je brige oko stranaca, zbog čega su brojne zemlje zatvorile svoje granice za nedržavljane. Vlade diljem zemalja Europe suočene su sa situacijom u kojom će turizam biti nemoguć. Osim toga, čini se kako se će biti nemoruće provoditi i uobičajene europske "zelene politike", što se naročito na sviđa europskim političarima.

Guardian u opsežnoj analiti donosi kako bi zemlje središnje EU mogle tvrditi da su izgubile novac zbog ponašanja južnih članica, što je teza koju podržava mađarski predsjednik Viktor Orban. Pretežno se misli o južnim zemljama poput Italije i Španjolske, javlja Guardian.