Podijeli članak

Iz Hrvatske se u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, a u istom razdoblju iz te zemlje u Hrvatsku se doselilo 49.696 ljudi! Pokazuju to podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a jučer objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

No, dok podaci o iseljenima u Njemačku u kojoj danas živi pola milijuna Hrvata nikoga ne iznenađuju niti se poklapaju sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) jer se mnogi iseljeni hrvatski građani ne odjavljuju, iznenađuje podatak da se u Hrvatsku iz Njemačke u dvije godine doselilo gotovo 50 tisuća ljudi.

Najviše 15 tisuća useljenih

Naime, prema podacima DZS-a Hrvatska je 2016. i 2017. godine imala ukupno 29.538 doseljenih iz inozemstva u koje se ubrajaju i hrvatski državljani i stranci, piše Večernji List.

Hrvatska godinama ima svega od 10 do 15 tisuća useljenika iz inozemstva, a najviše ih je imala 2017., njih 15.553.

"Što se tiče broja doseljenih hrvatskih državljana u Njemačku, registracija doseljenika je u toj zemlji uredna. Međutim, čini mi se prevelik broj od gotovo 50.000 tisuća ljudi doseljenih iz Njemačke u Hrvatsku. 

Pitanje je vode li Nijemci pod tim brojem naše državljane koji su napustili Njemačku, a u tom slučaju to ne znači da su se vratili u Hrvatsku ili hrvatske i druge državljane koji su otišli u Hrvatsku?

Također, moguće je da iza te brojke od skoro 50 tisuća doseljenih iz Njemačke u Hrvatsku stoji i odseljeno hrvatsko stanovništvo, koje se nije ni odjavilo prilikom odlaska iz Hrvatske pa ga zato nema u našim statistikama o doseljenima iz inozemstva", govori demograf Stjepan Šterc dodajući da s tim podatkom o broju doseljenih u Hrvatsku treba biti oprezan.

U svakom slučaju, po useljavanju u Njemačku u 2016. i 2017. godini Hrvatska je na petom mjestu u Europi, iza Rumunjske (432.852 useljena u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi). Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranta koja su 2016. i 2017. došla u Njemačku.

Inače, kako je u svom istraživanju te nedavno objavljenoj knjizi “Iseljavanje Hrvata u Njemačku” naveo povjesničar Tado Jurić, prije iseljavanja u Njemačku 55,3% hrvatskih državljana bilo je zaposleno. Najviše su se iseljavali najproduktivniji građani od 25 do 40 godina, što je zabrinjavajuće za našu zemlju. Udio iseljenih Hrvata s visokom stručnom spremom u Njemačku je 37,8%, što znači da je u ukupnom broju iseljenih u protekle tri godine 12% veći nego u Hrvatskoj u dobi do 40 godina!

Postaju njemački državljani

No još ne znamo tko su doseljenici u Hrvatsku koje spominje Njemačka. Pitanje je je li riječ o hrvatskim gastarbajterima koji se u mirovini vraćaju u domovinu, dijelu nezadovoljnih, iseljenih proteklih godina, koji nisu uspjeli u Njemačkoj, njemačkim državljanima i je li ta brojka realna? Usporedbe radi, prema podacima DZS-a 2016. u našu se zemlju iz inozemstva doselilo ukupno 13.985 ljudi, a u tu brojku ubrajaju se hrvatski državljani i stranci, a potonjih je bilo 6247. Doseljenih 2017. bilo je 15.553.

"Mislim da u strukturi useljenih u Hrvatsku ne dominiraju umirovljenici, ali ni mladi povratnici. Nije još realno očekivati da će se mladi vraćati jer nismo još ništa kao zemlja napravili da se vraćaju, od poticaja, porezne politike, politike prema iseljeništvu. Bit će i dalje pojedinačnih povrata umirovljenika i nezadovoljnih koji nisu uspjeli u inozemstvu, ali to nije značajan pokazatelj", kaže Šterc.

Napominje da mu kolege znanstvenici iz Njemačke javljaju da veliki broj hrvatskih državljana uzima njemačko državljanstvo, čime se brišu kao Hrvati u Njemačkoj. Šterc zaključuje da će i dalje biti povratka iz inozemstva, od umirovljenika do pojedinačnih nezadovoljnika koji nisu uspjeli vani, ali ne u značajnom broju.