Podijeli članak

Nedavno održana konferencija o digitalizaciji u bh. društvu pokrenula je brojna pitanja i pokazala kako BiH uvelike zaostaje u ovim procesima u odnosu na regiju i druge europske zemlje. Na ovu temu razgovarali smo sa pokretačem procesa digitalizacije u BiH i čovjekom koji je ovu priču vratio u središte pažnje domaće javnosti dopredsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslavom Vukovićem.

Nedavno je zaključili dugo najavljivanu konferenciju o digitalizaciji u BiH. Što dalje?

VTK BiH je krenula u proces digitalizacije bh. društva. Održali smo međunarodnu konferenciju u Sarajevu na kojoj smo imali preko 500 ljudi koji su prošli različite dijelove konferencije. Tu je predstavljeno 12 različitih studija koje su investicijski potencijal u BiH. Nova ideja je da VTK BiH učini analizu svih parafiskalnih nameta državne i entitetske razine, te nižih razina. Previše tih nameta imamo na svim razinama vlasti i došlo se na ideju da vidimo koje od tih parafiskalnih nameta mogu biti eliminirani kroz proces digitalizacije. Mi ćemo nastojati da u što kraćem roku, ono što je u papirnom obliku pretvorimo u digitalni oblik čime bi troškovi bili značajno smanjeni, rad znatno ubrzan,a administracija neuporedivo učinkovitija nego je to sada slučaj.

Što nedostaje da bi se krenulo u taj proces?

VTK BIH u ovome segmentu očekuje potporu institucija na svim razinama kako bi mogla ovaj proces provesti. Nemoguće je da jedna komora ovo iznese na svojim leđima, a prema izračunima koje smo imali priliku vidjeti na konferenciji u Sarajevu, oko 300 milijuna maraka se godišnje potroši na papirologiju od strane građana i tvrtki.

Što institucije kažu na ovu vašu inicijativu?

Najveći problem s kojim se susrećemo u komunikaciji sa institucijama je bojazan kako će ovaj proces imati negativan uticaj na proračunske prihode i smanjenje radnih mjesta. U principu, u ovome procesu se broj radnih mjesta povećava, ali se traže veće kompetencije i prekvalifikacija radne snage. Na nedavnom digitalnom summitu u Beogradu smo vidjeli da su roboti otvorili taj događaj. Ulazi se u svijet umjetne inteligencije i mi se dobro trebamo zapitati gdje je naše mjesto u tome digitalnom svijetu.

Imate neke rokove u kojima želite ukinuti dio parafiskalnih nameta?

Sve ovisi od nas. I to na svim razinama vlasti, ne samo onih koji su na državnoj razini.

Mislite da će država dopustiti da se dio tih naknada ukine?

Za svaku sitnicu se plaćaju naknade. Od rodnih listova pa dalje. Vrijeme je da izađemo iz toga svijeta i uvedemo čipovane osobne iskaznice, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. U toj osobnoj iskaznici su svi vaši podatci i nema potrebe za niz stvari koje imamo u BiH. Država ima toliko institucija da to može provesti i ne znam što je sporno i zašto ne provodimo taj proces.

Znači, otpora ima?

Otpori su veliki, ali moramo krenuti ovim putem. Ovo je jedan od izlaza BiH prema svijetu. Procesi se moraju digitalizirati.

Što vam sugovornici kažu što je glavni problem zbog kojeg ne žele provesti ove promjene? Osim novca naravno…

U digitalnom svijetu nema favoriziranja. Programi ne prepoznaju rođake i drugu rodbinu. Digitalizacija povećava transparentnost, a time se automatski otklanja mogućnost korupcije u javnom sektoru. Nekome će zbog toga sve ovo zasmetati. Ali hajmo vidjeti kome će zasmetati i biti će nam mnogo toga jasnije.

Bh. društvo još nije prihvatilo proces digitalizacije. Koliko će nam još trebati da prihvatimo ono što je normalno već dugo godina u drugim zemljama?

To je proces gdje se cijeli život uči. Ali moramo postaviti pravila po kojima ćemo raditi. Mi još ni to nismo učinili. Mogli bi imati velike probleme zbog toga. Nećemo moći pristupiti europskom gospodarstvu koje se enormno brzo razvija u procesu digitalizacije, a mi još nismo došli ni do određenih osnova.

Je li vas strah zlouporaba u tome procesu?

Ljudi loših namjera će uvijek tražiti načine da manipuliraju procesima umjesto da stvore nove vrijednosti. Tako je uvijek bilo i nažalost, ne mislim da će se to uskoro bitnije mijenjati.

Svjedoci smo u zadnje vrijeme brojnih afera. Koliko one utiču na gospodarske prilike?

Sve afere, bez obzira koje, u svakom elementu se odraze na gospodarstvo. BiH sa Eurospkom unijom ima 70 posto vanjskotrgovinske razmjene. Samo sa Hrvatskom imamo dvije milijarde maraka vanjskotrgovinske razmjene. I vidimo kako se neki odnose prema Europskoj uniji, a osobito prema Hrvatskoj…

Koliki je značaj hrvatskih tvrtki za BiH?

Čak 200 tvrtki iz Hrvatske radi u BiH i zapošljavaju oko 20 000 osoba iz BiH. Svima samo na osnovu ovoga može biti jasno koliki je značaj Hrvatske u BiH na gospodarskom planu…

Ali zadnji događaji između Hrvatske i BiH bi to mogli poremetiti?

Pravljenje svih tih afere čini veliku štetu bh. gospodarstvu, tom istom gospodarstvu od kojeg žive sve institucije i cijeli taj administrativni aparat.

Koji je vaš osobni stav oko ovih zadnjih afera?

Mi nismo za bilo kakve sukobe nego se trebamo zapitati za koje interese rade oni koji konstruiraju takve afere.

I vi ste nekad u prošlosti bili na meti onih koji prave ovakve afere…

Naravno, osjetio sam na svojim leđima što znači jedna takva vrsta kampanje protiv mene koja je stvorena u jako uskim krugovima, ali Bogu hvala, završila je pravosnažnim odbacivanjem svih optužbi protiv mene.