Podijeli članak

Četiri rijeke, dva magistralna i dva regionalna puta, zanimljivi lokaliteti poput Počitelja, Gabele i Mogorjela simboli su koji asociraju na Cvijet Hercegovine, mali, ali značajni hercegovački gradić Čapljinu, koji postaje važna turistička atrakcija, ali i najbolja lokacija za investiranje na području Jugoistočne Europe. 

Na čelu Čapljine već 11 godina stoji gradonačelnik dr. Smiljan Vidić, koji je u razgovoru za Pogled.ba govorio o novim projektima na kojima se radi u Gradskoj upravi Čapljine, gospodarskom razvoju, zemljišnoj administraciji, negativnom trendu iseljavanja te o mladim ljudima kao mogućim nositeljima promjena u cjelokupnom društvu.

Razgovarala: Gabrijela Arapović

Koji su najvažniji projekti na kojima trenutno radite?

Subvencije mladima za kupovinu prvih nekretnina, izgradnja potrebite infrastrukture u gospodarskoj zoni Zvirovići, vodovod u Višićima neki su od projekata na kojima aktivno radimo. Ono što je uvijek najvažnije, točnije temeljni dokument za rad jedinica lokalne samouprave, to je proračun, koji smo nedavno usvojili i on je ključna stvar za funkcioniranje. 
Čapljinski proračun za 2020. godinu iznosi preko 17,6 milijuna KM.

Jeste li zadovoljni tolikim proračunom?

Koliki god da je proračun, nama je to uvijek malo. (SMIJEH) 

Važno je spomenuti kako je iz godine u godinu čapljinski proračun sve veći, što je jedan iznimno pozitivan trend. Ako bismo se usporedili s drugim gradovima i općinama te njihovim proračunima, mi smo daleko najjači u tom segmentu.  Gradonačelnici odnosno načelnici su prije svega menadžeri, a općine ili gradove treba gledati kao firme u kojima se novac treba znati zaraditi.

Kako točno Vi kao gradonačelnik zarađujete novac?

Sjajan je primjer naša Jedinica za lokalni ekonomski razvoj, koja radi na projektima kojima je nositelj Čapljina, ali daje i snažnu podršku zainteresiranim gospodarstvenicima.  To je ured koji smo osnovali prije par godina, u kojemu radi nekolicina mladih ljudi koji su usavršili pisanje projekata. Radi se o različitim projektima na razini Bosne i Hercegovine, ali i europskih projekata.  Na temelju samo jednog projekta mi smo dobili pet milijuna eura grant sredstava izravno od Europske komisije.

Nedavno je odjeknula vijest kako Grad Čapljina dodjeljuje subvencije mladim ljudima za kupovinu prve nekretnine. Koji su kriteriji koje treba ispuniti kako bi se dobila ova financijska pomoć?

Grad Čapljina će davati 100 KM po četvornom metru na nekretnine do 75 ili 80 kvadrata osobama do 35 godina starosti. Važan je detalj da ukoliko se prijavi mlada obitelj, samo jedan od supružnika mora imati 35 godina ili manje, drugi može biti i stariji.

Moraju li mladi ljudi biti u braku kako bi se prijavili za subvencioniranje?

Ne moraju. Natječaj će biti otvoren i za samce, pod uvjetom da svatko tko se prijavi traži subvenciju isključivo za prvu nekretninu jer ako već ima stan, ovakav oblik pomoći mu nije potreban. Također, mogu se prijaviti i osobe iz drugih gradova, pod uvjetom da promijene prebivalište u Čapljini te da tu žive minimalno pet godina.

Jeste li već odredili točan broj subvencija?

Teško je ovako procijeniti, ali budući kako ćemo za ovaj projekt izdvojiti preko milijun KM, otprilike 130 subvencija će biti dodijeljeno.

Postoje li još neki načini na koje Grad Čapljina pomaže mladim ljudima?

Političarima su konstantno puna usta mladih ljudi, ali njima treba konkretno pružiti priliku. Osobno svake godine zaposlim više od 50 mladih pripravnika. Posebno oni imaju ogroman problem: moraju steći godinu dana radnoga iskustva jer je to prva i osnovna stavka u svakom natječaju za posao. 

Smatram kako najbolji projekt nije vodovod za koji smo izdvojili 22 milijuna KM, nije to kružni tok niti nove škole. Najbolji projekt koji sam napravio u svojih 11 godina djelovanja je oko šest stotina ljudi koji su proteklih godina prošli kroz našu administraciju.

Lijepo je napraviti igralište za djecu, ali tko će se u budućnosti igrati na njemu? Napravit ćemo i novu školu, ali hoće li biti učenika koji će je pohađati? 

Investicija u ljude, a poglavito u mlade ljude, najbolja je investicija. Od svake generacije barem desetak tih mladih ljudi ostane u firmama kao stalni zaposlenici. Naravno, nije sve na nama, i mladi se trebaju aktivirati i organizirati, nebitno je li to kroz političke stranke, nevaldin sektor ili neke druge organizacije. Važno je da su  uključeni i pokušavaju upravljati procesima,  jer je to jedina mogućnost da uspiju u tome.

Kakve rezultate vidite nakon ovakvih projekata, rješava li se na ovakav način problem iseljavanja?

Proces iseljevanja je zasigurno usporio. Neki će se našaliti i reći da je to zbog toga jer su svi otišli, ali pozitivni primjer u Čapljini je npr. naš vrtić, gdje roditelji znaju po godinu dana čekati da im dijete upadne u njega. Ekonomska cijena vrtića, kad uključimo sve troškove poput struje, vode,  plaća zaposlenicima i hrane iznosi 470 KM, a roditelji plate samo 180 KM jer grad pokriva svu razliku troškova. Iz proračuna smo već podijelili i simbolične pomoći od 200 KM obiteljima s četvero ili više djece. Mi se trudimo koliko je u našoj mogućnosti.

Zašto po Vašem mišljenju ljudi masovno odlaze?

Nedavno sam čitao neko istraživanje koje kaže  kako mladi ne odlaze zbog nezaposlenosti ni gladi, nego zato što osjećaju nesigurnost u ovakvoj državi. Ne neku fizičku nesigurnost, nego političku nesigurnost.  U BiH su konstantne neke krize i tenzije, kapital ide tamo gdje je siguran, a na žalost za BiH se ne može reći da je politički stabilna država. Međutim, s ovih naših područja se uvijek selilo, ali nikad nije raselilo.  Naši gospodarstvenici također moraju shvatiti da se kvalitetnog radnika treba pristojno platiti, sa istovremeno radniku davati plaću od 500-700 KM, nije moralno, a u konačnici je i kontraproduktivno.

Čapljina zbog svoje klime, položaja i prirodnih ljepota raspolaže brojnim potencijalima, na koji način ih iskorištavate?

Mnogo potičemo povrtlarsku, voćarsku i vinogradsku proizvodnju koja nam je zbog klime  i plodnoga zemljišta značajna grana gospodarstva.  Jedan od najvažnijih potencijala je turizam koji u zadnjih nekoliko godina pokazuje sve bolje rezultate, ali na tome se još mora raditi. Mnogo očekujemo od ulaganja u gospodarsku zonu u Zvirovićima koja je u neposrednoj blizini auto-puta Koridor Vc, a samim tim i luci Ploče, zračnoj luci u Mostaru i željeznici. 

Upravo je Čapljina prepoznata neovisnih stručnjaka kao top destinacija u svijetu investicija, što pokazuje kako se isplatio sav naš trud i rad proteklih godina, a kad kažem 'mi' mislim na lokalnu samoupravu, ali naravno zajedno s gospodarstvenicima.

Nedavno ste nazočili sastanku s predsjednikom Vlade HNŽ-a Nevenkom Hercegom, vezano za zemljišnu administraciju, kako Čapljina stoji po tome pitanju?

Upravo je Čapljina, prvi grad u Federaciji BiH koji se uhvatio u ''koštac'' sa rješavanjem zemljišne administracije. Građani Čapljine su imali obvezu samo prijaviti se, a umjesto oko 1 200 KM koje su potrebne za regulaciju samo jednog zemljišta, sve su dobili besplatno. Ponosni smo što uspješno privodimo kraju tako velik i kompliciran posao, a poglavito što će sređivanje zemljišnih knjiga i katastra doprinjeti porastu investicija što će svakako utjecati na razvoj čapljinskog gospodarstva.

Koliko sređena zemljišna administracija dopinosi gospodarstvu jednog grada?

Osim ogromne uštede novca, Čapljinci sada mogu bez problema prodavati svoja zemljišta i objekte, a strani investitori bez ikakvih prepreka mogu ulagati u naš grad.

Kakva je suradnja Čapljine s višim razinama vlasti?

Suradnja s višim razinama vlasti je na na zadovoljavajućoj razini, kažem zadovoljavajućoj jer uvijek se može više i bolje. Puno je različitih projekata koje smo realizirali s županijskom, federalnom i državnom razinom vlasti. Izdvojio bih jako dobru suradnju s Vladom HNŽ-a te ovom prilikom zahvaljujem svim ministrima s predsjednikom Vlade Nevenkom Hercegom na čelu.

Za kraj, bliže nam se lokalni izbori, planirate li ići u utrku za novim mandatom?

Znao sam da ćete morati postaviti i to pitanje! (SMIJEH)

No, na njega ni ja još ne znam odgovor.

Pogled.ba