Podijeli članak

Radi se o reakciji našeg mozga. Nakon što dugo jedete nešto, manje vam se počinje sviđati. Tako se ostavlja mjesto za ono što slijedi, a mozak će primiti signal da ćemo dobiti sve hranjive tvari.

Ovaj osjećaj sigurno je mnogima poznat - iako ste se jako dobro najeli, nekako ste uspjeli pronaći mjesto za desert.

Za one koji si to predbacuju, stručnjaci kažu kako nije riječ samo O pohlepi, nego je to reakcija našeg mozga. Tzv. 'želudac za desert' zaista postoji, ali tu naravno, nije riječ o organu nego o fenomenu koji se javlja kod svih, pišu 24sata.

Nakon što dugo jedete nešto, manje vam se počinje sviđati, osobito ako vas nakon toga čeka nešto što vam se više sviđa.

Tako se automatski osjećate sito kada saznate da nakon ručka slijedi desert.

"Kada jedete, zapravo se zasitite okusa i mirisa", objasnila je profesorica Barbara Rolls.

Kako jedemo, hrana postaje sve manje privlačna. Osim toga, ako nam se nešto sviđa, postoji velika mogućnost da ćemo te hrane pojesti više nego ostalog. Dakle, sve je u glavi.

Stručnjaci objašnjavaju kako dolazi do još jednog fenomena. Naime, kada znamo da će biti deserta, podsvjesno ostavljamo mjesto i zasitimo se hrane koju u tom trenutku jedemo, kako bi se mogli prebaciti na drugu. Tako mozak funkcionira i daje signale da ćemo dobiti sve potrebne hranjive tvari.

Slično je dokazano i u studiji iz 90-ih. Pedijatar iz Chicaga dopustio je djeci da jedu ono što žele. Ispred krevetića bili su pladnjevi na kojima je bila različita hrana. Djeca su pokazala koje jelo žele pa ih je sestra time hranila.

No, nakon nekog vremena, djeca su počela pokazivati da žele od svega po malo. Tako su stručnjaci zaključili da je riječ o urođenom mehanizmu.