Podijeli članak

Tagovi

U Hrvatsku su od početka godine do kraja kolovoza dolazili turisti iz više od 70 zemalja sa svih kontinenata, koji su u većini ostvarili poraste broja noćenja u odnosu na 2018., a tradicionalno najviše je bilo Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
 
Strani turisti ukupno su ove godine do kraja kolovoza u Hrvatskoj ostvarili 79,1 milijun noćenja, što je 88,4 posto od ukupnih gotovo 90,1 milijuna u tom razdoblju i 1 posto više nego u isto vrijeme 2018. godine.
 
Većinski udjel od gotovo 91 posto imali su i s gotovo 15 milijuna u ukupnim turističkim dolascima, čime su u plusu od 4,5 posto.
 
Takvi udjeli stranih turista u domaćem turizmu se ponavljaju zadnjih 20 godina, a i prvih deset tržišta, čiji su turisti u Hrvatskoj ove godine u osam mjeseci ostvarivali najviše noćenja, gotovo su ista kao i zadnjih godina.
 
Analizirajući podatke o stranim tržištima u hrvatskom turizmu iz eVisitora, dobivene od HTZ-a, vidljivo je da je Njemačka i dalje u hrvatskom turizmu apsolutni broj jedan s gotovo 17 milijuna noćenja turista, što je 7,5 milijuna više nego što su ostvarili turisti iz Slovenije koja je na drugom mjestu s 9,5 milijuna noćenja, javila je Hina.
 
Treća je Austrija iz koje je ostvareno 6,3 milijuna noćenja, što je jednako kao lani, dok su noćenja iz Njemačke u blagom minusu u odnosu na osam mjeseci 2018., od 0,5 posto, a iz Slovenije u plusu od gotovo 3 posto.
 
Među prvih deset tržišta još su Poljska, iz koje je ostvareno 5,4 milijuna noćenja, potom Italija sa 5 milijuna, Češka sa 4,7 milijuna, UK sa 3,5 milijuna, Mađarska sa 3 milijuna, Slovačka sa 2,8 milijuna i Nizozemska sa 2,6 milijuna, a od njihovih turista manje noćenja ove godine ostvarili su Poljaci (4 posto manje), Česi (3,4 posto manje) i Nizozemske (6,1 posto manje).
 
Minusi noćenja s 18 tržišta

Ostali su ostvarivali više noćenja, kao uostalom i turisti s većine stranih tržišta koji su ove godine posjećivali Hrvatsku, odnosno samo s njih 18 zabilježeni su minusi noćenja.
 
Osim Njemačke, odakle manje dolazaka i noćenja i najviše utječe na ukupne rezultate turizma, pa i kad se radi o malim minusima, kao i iz Nizozemske, jer su ti turisti jako važni za kamping sektor, veće minuse noćenja, od 10 i više posto, hrvatski turizam zabilježio je ove godine samo iz Švedske, od 12 posto, sa 1,3 milijuna noćenja, te iz Norveške od 10,2 posto, sa 925,6 tisuća noćenja.
 
Općenito, iz sve četiri skandinavske zemlje ove je godine u Hrvatskoj bilo manje noćenja, ali su iz Danske i Finske minusi bili manji, oko 8 i 5 posto, što se dijelom objašnjava i klimatskim promjenama zadnjih par godina odnosno toplijim ljetima na sjeveru Europe, zbog čega dosta njihovih turista ostaju na odmorima u svojim zemljama. Unatoč tome Skandinavija u ukupnim noćenjima još uvijek ima važne udjele od 1 do 1,5 posto.
 
Manje noćenja osim već spomenutih Njemačke, Poljske, Češke, Nizozemske i iz Skandinavije (četiri zemlje) ove je godine u osam mjeseci u hrvatskom turizmu bilo još iz Belgije, Australije, Argentine, Estonije, Letonije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana i Malte.
 
S 25 tržišta porasti noćenja iznad 10 posto

S većim porastima noćenja, iznad 10 posto u odnosu na lanjskih osam mjeseci, ističe se oko 25 tržišta, među kojima je 10-ak dalekih, izvan Europe, a među njima jedno od važnijih, odakle su turisti ostvarili najviše noćenja, 1,3 milijuna ili 11,4 posto više, je SAD, te Kina, s porastom noćenja od 32 posto, na 272 tisuće noćenja, što je relativno skromno, s obzirom da su Kinezi zadnje dvije-tri godine u svjetskom turizmu izbili na prvo mjesto s najviše putovanja i najvećom potrošnjom.
 
Od dalekih tržišta s porastima noćenja većim od 10 posto izdvajaju se i Brazil te Indonezija s po 20 posto više noćenje ove godine, Tajvan (Kina) sa 46,6 posto više, Meksiko s 37,2 posto više te Čile s 42 posto više, pri čemu se radi o relativno manjim apsolutnim brojkama, od ispod 10 do oko 150 tisuća noćenja s tih tržišta.
 
Sve više noćenja turista i iz mediteranskog okruženja

Zanimljivost je i da u hrvatskom turizmu raste broj noćenja i turista iz južnoeuropskog i mediteranskog okruženja, među kojima se sa većim porastima ističu turisti iz Albanije, iz koje je ostvareno čak 67 posto više noćenja, s Kosova 47 posto više, iz Tunisa 39,2 posto više, iz Grčke 20,1 posto više noćenja, a iz Makedonije 19 posto više. Iz Portugala je bilo 14,2 posto više noćenja, sa Cipra 13 posto više, iz Rumunjske 12,4 posto, iz Bugarske 11,5 posto više, no i tu je riječ o manjim brojkama, koje se kreću od oko pet tisuća do oko 200-ak tisuća noćenja, javila je Hina.
 
Izuzetak u tome su turisti iz Španjolske, čija su noćenja u Hrvatskoj ove godine porasla 11 posto, na 583,5 tisuća.
 
Najmanje turista u Hrvatskoj je ove godine došlo iz Jordana, Omana i posebnog kineskog teritorija Makao, a broj njihovih noćenja kreće se od 670 (Makao) do nešto malo više od tri tisuće (Jordan), pri čemu su sa sva ta tri tržišta ostvareni i porasti u odnosu na osam mjeseci 2018.