Podijeli članak

„Odmalena sam cijenila ručni rad te našu ramsku tradiciju izrade odjevnih predmeta“, riječi su to Kate Karače iz mjesta Donja Vast u općini Prozor-Rama koja čuva odjeću i predmete koji se već dugi niz godina prenose s koljena na koljeno u njezinoj obitelji. 

Kao najradoznalije od jedanaestero djece svojih roditelja uvijek je bila zainteresirana za razna poslove, kako ženske tako i muške. Od najranije dobi je krenula sa skupljanjem starina kako bi ih jednog dana mogla ostaviti svojim potomcima kao nematerijalno blago. 

„Sve ono što sam zatekla kada sam se udala, sad će 50 godina, ostavila sam. Ništa nisam bacala. Sve mi je bilo drago ostaviti, a posebno ovo staru nošnju za koju su mi rekli da je stara preko sto godina. Moj svekar se u njoj vjenčao i njegov brat“, govori Karača te dodaje kako su takve narodne nošnje izuzetno precizno tkane, vezle, 'kerale', a to su žene sve ručno radile. Navodi kako danas to žene ni bi imale 'živaca' za raditi.

„Kada mi je strina rekla da su to te stare košulje, ja sam ih odmah prihvatila čuvati“, kaže Kate. Iako su Ramci u to vrijeme oskudijevali u svemu, a posebno u hrani, ipak se novac trošio na izradu 'bogato' uređenih nošnji te su se ukrašavale 'biserima'.
Potkrovlje obiteljske kuće renovirala je te u njemu izložila sve stvari koje izrađuje, dok je podrum obogatila strojevima za izradu narodnih nošnji gdje provodi većinu svog vremena. 
 

Odlaskom u Austriju i aktiviranje u udruzi koja se izradom tradicionalnih ručnih radova obogatila je svoje znanje. Sve što uradi proda u Austriji te sav prihoda od zarade ide u dobrotvorne svrhe. 
„U Austriji sam naučila kako izrađivati čestitke koje u sredini imaju vezeni rad. Osim toga tu su i uskršnja jaja koja precizno izrađujem te sve poklanjam udruzi u Austriji koja ih proda“, navodi. 

Kate je nedavno bila gošća HRT-ove emisije „Dobro jutro, Hrvatska“  gdje je voditeljicu Danijelu Trbović oduševila s odjećom koju su Ramci nosili prije 50-100 godina. 
„Ona ne vjeruju da su se 'gaće' mogle izrađivati od takvih krutih materijala koja sigurno nisu bila ugodna za nošenja. Nije to bilo samo nositi, nego je u njima trebalo kupiti sijeno i raditi u polju po najvećim ljetnim vrućinama“, kaže Kate. 

Svoje umirovljeničke dane ispunjava ručnim radom te jedino žali što zanimanje za tim poslom među mlađom generacijom sve više jenjava te su rijetki oni koji su voljni nastaviti posao koje su njihovi preci obavljali. 

Kata za kraj govori  kako bi drage volje besplatno podučila mlade svemu što zna kako bi se tradicija mogla nastaviti te kako ono što se od davnina dugo učilo i usavršavala u ovom vremenu ne bi nestalo. 

Branka Dijaković/Pogled.ba