Podijeli članak

Građani Bosne i Hercegovine u nedjelju će izaći na izbore, birati svoju lokalnu vlast, ali svjesni da ni rezultati prošlih izbora nisu implementirani na onom za život građana najvažnijem - entitetskom nivou, piše Klix.ba.

Vlada Federacije BiH već dvije godine je u tehničkom mandatu, a posljednjih pola godine i bez većine u parlamentu. Ranije nije imala kapaciteta za krupne, važne i međunarodnoj zajednici već obećane reforme, sada nema ni za običnu izmjenu zakona.

U ovom trenutku najveća negativna posljedica po ekonomiju u kontekstu federalne vlasti odnosi se na izostanak reformskih procesa, točnije, reformi iz paketa zajedničkih socioekonomskih reformi, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

"Ove reforme, uključujući i raniji reformski paket, su imale za cilj unapređenje poslovnog ambijenta u FBiH te reformu velikih socijalnih sustava, između ostalog i zdravstvenog koji je sada u najvećim problemima. Postojeća vlada nema potrebnu političku moć kako bi donosila ključne reformske zakone, pa smo tako svjedočili nedavnom povlačenju Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima", navodi on.

Stekao se utisak da je vlada date "krnje verzije" zakona samo stavljala u proceduru kako bi ih naknadno povukla, tj. znajući da isti neće proći, smatra on. Ranije se izostanak ekonomskih reformi opravdavao političkim neradom i blokadama, dok je danas slučaj da iste nisu na dnevnom redu, jer nema jasne većine koja će ih implementirati.

"Nemoguće je provesti generacijske reforme s vladom u tehničkom mandatu. Poseban izazov za tu vladu je upravljati u vrijeme postojeće recesije. Zbog toga se dosta političke energije troši na zakonska manevriranja u smislu konkretnih aktivnosti. Neki drugi nivoi vlasti, poput državnog, imaju luksuz da su nekoliko mjeseci, godinu 'na autopilotu', međutim isto ne vrijedi za federalnu vlast koja je u fiskalnom smislu najznačajnija za ovdašnje društvo i ekonomiju", kaže on.

Naglašava kako posebno nedostaje liderstva i odlučnosti pri rješavanju problema postojeće recesije.

"Dugoročno, narušava se povjerenje privrednika u vladu, gasi nužno potrebni optimizam, što svakako utječe na perspektive ekonomskog rasta i posljedično oporavka", zaključio je Čavalić.