Podijeli članak

Rekordna razina američkih burzovnih indeksa, propast trgovinskih sporazuma i enormne kazne velikim tehnološkim kompanijama i bankama, samo su neki od bitnih događaja koji su ove godine krojili globalno ekonomsko platno, piše Tportal.

Za godinu koja se ovih dana primiče kraju može se reći puno toga, no ono što je sigurno jest da nije nedostajalo povijesnih događaja. Britanska odluka o napuštanju Europske unije i pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, svakako su najglasnije odjeknuli, ali ništa manje pažnje nisu zaslužili ni drugi značajni događaji, kako iz politike tako i iz drugih sfera.

Italija je ovih dana dobila novog premijera, izbjeglička kriza je tek malo jenjala u odnosu na 2015, završen je višedesetljetni sukob između vlade i gerile u Kolumbiji, izabran je novi šef Ujedinjenih naroda, klimatske promjene rezultirale su u još jednoj rekordno vrućoj godini, održane su olimpijske igre u Brazilu, a englesku nogometnu ligu osvojio je potpuni autsajder.

Iako veliki dio spomenutih, a i drugih nespomenutih, događaja ima odjeka i na ekonomiju i biznis, u odabiru deset najvažnijih gospodarstvenih događaja trudili smo se izolirati od politike koliko je to bilo moguće i usredotočiti samo na ekonomiju.

1. Rekordna vrijednost Dow Jones Industrial Average indeksa

Najpoznatiji svjetski burzovni indeks (DJIA), u čiji izračun ulaze cijene dionica 30 najvećih američkih industrijskih kompanija, dosegnuo je ove godine svoje najviše vrijednosti u povijesti. U trenutku zaključivanja ovog članka rekord je iznosio 19.974,62 bodova, koliko mu je bila zaključna vrijednost 20. prosinca, no svakako je postojala mogućnost da će do kraja 2016. još i premašiti psihološku granicu od 20.000 bodova prvi put u povijesti.

Cijene dionica na američkim burzama počele su ozbiljnije rasti nakon što je na predsjedničkim izborima početkom studenog pobjedu odnio biznismen Donald Trump. Čini se da ulagači s optimizmom gledaju na buduće poslovanje američkih kompanija, a taj optimizam oslanja se na vrlo dobre podatke koji govore o niskoj nezaposlenosti i solidnom rastu američke ekonomije. Na dobre pokazatelje ukazuje i odluka Federal Reservea koji je sredinom prosinca po prvi puta u posljednjih godinu dana i tek po drugi puta u posljednjih deset godina podignuo kamatnu stopu po kojoj američke banke od Feda posuđuju novac. Podizanje kamatne stope obično je znak rastućeg gospodarstva.

2. Panama papers

U aferi koja je proljetos prostrujala kroz svjetske medije, u javnost je dospjelo više milijuna dokumenata panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca. Sami dokumenti su u novinarske ruke došli još tijekom 2015. godine, no zbog količine informacija koju je trebalo obraditi, prvi članci su objavljeni tek početkom travnja ove godine.

Mossack Fonseca je samo jedna od odvjetničkih tvrtki koje raznim biznismenima, političarima i drugim osobama pružaju usluge otvaranja kompanija u Panami kao poreznoj oazi. U objavljenim dokumentima su se, između ostalog, nalazile informacije o pranju novca, izbjegavanju poreza i drugih ilegalnih radnji koje olakšava pravni položaj tzv. off-shore kompanija. Među osobama čija se imena nalaze u dokumentima su mnogi sadašnji i bivši visoki politički dužnosnici, a samo jedna od posljedica objave dokumenata, primjerice, bila je i ostavka islandskog premijera Sigmundura Gunnlaugssona.

3. Propast međunarodnih trgovačkih sporazuma

Kontroverzni međunarodni trgovački sporazumi poznati pod skraćenicama TPP i TTIP su ove godine, čini se, ipak doživjeli svoj neslavni kraj. Za oba sporazuma godinama se iznimno zalagao SAD, no kako je u američkoj (gospodarskoj) politici posljednjih mjeseci došlo do značajnog zaokreta, izgleda da su oba sporazuma osuđena na propast.

Transpacifičko partnerstvo (TPP) je sporazum koji je početkom veljače potpisalo dvanaest zemalja koje okružuju Tihi ocean. No, da bi se sporazum počeo primjenjivati moraju ga pojedinačno odobriti i parlamenti svake zemlje potpisnice. Iz SAD-a se u posljednje vrijeme može čuti da se sporazum neće niti naći na stolu tamošnjih parlamentaraca pa je vrlo upitna njegova sudbina iako postoji i mogućnost da ga druge države potpisnice ipak počnu primjenjivati.

Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), sporazum sličan TPP-u koji su trebale potpisati SAD i Europska unija čak niti nije do kraja ispregovaran i potpisan, a zaokret u američkoj ekonomskoj politici i solidan otpor javnosti u EU prema nekim odredbama koje su se trebale naći u sporazumu tumače se kao da su pregovori de facto mrtvi.

Europska unija je, ipak, krajem listopada s Kanadom dogovorila i potpisala sporazum sličan ovome koji je trebala potpisati sa SAD-om. Da bi ušao u primjenu trebaju ga još ratificirati nacionalni parlamenti svih zemalja članica Unije.

4. Apple od EK-a dobio račun od 13 mlrd. eura za neplaćene poreze

Europska komisija je krajem kolovoza naredila američkom tehnološkom gigantu Appleu da Irskoj mora platiti 13 milijardi eura kao nadoknadu za neplaćene poreze. Apple i niz drugih velikih američkih tehnoloških kompanija svoja sjedišta za poslovanje u Europi drže u Irskoj što im je godinama omogućavalo da, primjenom složenih pravnih tehnika i pogodnih irskih poreznih uvjeta, uvelike izbjegnu plaćanje poreza bilo u SAD-u, bilo u EU.

Prema odluci EK takvi se uvjeti smatraju nelegalnim državnim subvencijama zbog čega bi Apple morao nadoplatiti značajne porezne iznose. Odluka je iznimno važna jer postavlja presedan da se slično postupi i prema drugim kompanijama koje su svoje porezne obaveze umanjivale slično kao i Apple, a usprotivila joj se čak i Irska koja značajan dio svojeg ekonomskog uspjeha u protekla dva do tri desetljeća može zahvaliti upravo tehnološkim kompanijama. Apple i Irska su najavili žalbu na odluku Komisije, a pravna bitka mogla bi se otegnuti godinama.

5. Pad vrijednosti funte

Kao jedna od dosad najkonkretnijih posljedica britanskog referenduma o izlasku iz članstva EU, tamošnja funta izgubila je u jednom trenutku i više od 15 posto vrijednosti u odnosu na euro. S tečaja od 1,3 funte za jedan euro, vrijednost joj je nakon referenduma pala na razinu od 1,16 funti za euro, da bi se, nakon privremenog oporavka, do sredine listopada ponovo spustila na još nižih 1,1 funti za euro.

Funta nije jedina valuta koja je burno reagirala na političke događaje. Američki dolar je ojačao nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima zahvaljujući optimizmu koji prevladava oko tamošnje ekonomije.

Uz ove bitne pomake u vrijednostima dolara i funte, ova je godina donijela i prekretnicu za kinesku valutu. Međunarodni monetarni fond je donio odluku kojom je kineski juan uključen u košaricu valuta koja se koristi pri izračunu vrijednosti tzv. specijalnih prava vučenja (SDR), obračunske valute MMF-a.

6. Prodaja udjela u ruskoj naftnoj kompaniji Rosnjeft

Kraj godine donio je vijest da će vlasnički udio od 19,5% u najvećoj ruskoj državnoj naftnoj kompaniji Rosnjeft zajednički kupiti švicarski Glencore i katarski državni fond Qatar Investment Authority. Transakcija je vrijedna više od 11 milijardi dolara što će poslužiti za punjenje ruskog državnog proračuna.

Niske cijene nafte na svjetskom tržištu i sankcije koje su Rusiji uvele Europska unija i SAD zbog konflikta u Ukrajini dovele su ruski proračun do najvišeg deficita u posljednjih šest godina. Rosnjeft je u posljednjih petnaestak godina, zahvaljujući i državnoj podršci, od relativno beznačajne ruske naftne kompanije izrastao u energetskog giganta. Vodi ga Igor Sečin, bliski suradnik predsjednika Vladimira Putina, a koji je također u odličnim odnosima i s Rexom Tillersonom donedavnim šefom Exxon Mobilea kojeg je Donald Trump odlučio imenovati američkim državnim tajnikom za vanjske poslove.

7. Amerikanci odrezali 14 mlrd. dolara kazne Deutsche banci

Američko ministarstvo pravosuđa odrezalo je u rujnu 14 milijardi dolara kazne Deutsche banci zbog ilegalnih aktivnosti vezanih uz hipotekarne kredite u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Deutsche Bank je uspjela nagodbom kaznu sniziti na 7,2 mlrd. dolara no i takav iznos predstavlja opterećenje za najveću njemačku banku koja već neko vrijeme pokušava ustabiliti svoje poslovanje.

Američko je ministarstvo u posljednje tri godine od raznih banaka naplatilo čak 46 milijardi dolara u nagodbama vezanim uz razne ilegalne aktivnosti od kojih su neke ležale u osnovama financijske krize 2008. i 2009. godine. Deutsche Bank je, pak, od 2012. platila više od 12 milijardi eura u raznim nagodbama i kaznama, a i dalje joj prijete brojne istrage.

8. Posrnuli popularni tehnološki divovi

Višegodišnja priča o fenomenalnom uspjehu mlade tehnološke tvrtke Theranos ove je godine doživjela svoj neslavan kraj. Kompaniju koja je, navodno, trebala donijeti revoluciju u laboratorijsko testiranje uzoraka krvi, osnovala je 2003. godine 19-godišnja Elizabeth Holmes. Na tragu obećanja o epohalnim promjenama u medicinskoj dijagnostici, vrijednost Theranosa se 2014. godine procjenjivala na devet milijardi dolara, a Holmes je bila najmlađa američka milijarderka. No priča o revolucionarnim promjenama se pokazala šupljom, a sredinom ove godine američke vlasti su Theranosu zabranile provođenje laboratorijskih testova, dok je tvrtka nedavno najavila da će prekinuti taj dio svojeg poslovanja.

Yahoo, pionir internetskog pretraživanja koji već godinama pokušava naći uspješan poslovni model ove je godine u nekoliko navrata objavio da je prethodnih godina bio meta hakerskih napada u kojima su kompromitirani podaci više od milijardu korisničkih računa. Za kupnju kompanije koja je nekad vrijedila više od 100 milijardi dolara, a sada niti pet posto tog iznosa, interes je ove godine izrazio američki Verizon Communications, no konačni dogovor još nije postignut.

I veliki Samsung imao je ove godine svoj kiks. Pametni telefon Galaxy Note7 koji je u prodaju pušten sredinom kolovoza pokazao se nepouzdanim nakon što je u nizu slučajeva došlo do zapaljenja baterije uređaja. Samsung je na kraju bio primoran prekinuti prodaju i proizvodnju te serije uređaja.

9. Propast Hanjin Shippinga

Jedan od najvećih svjetskih prekomorskih prijevoznika, korejski Hanjin Shipping, je krajem ljeta objavio stečaj kao posljedicu nepovoljnih kretanja u svjetskoj brodarskoj industriji posljednjih nekoliko godina. Sudbina robe koja se u tom trenutku našla na brodovima Hanjina tjednima je bila neizvjesna jer im luke nisu bile spremne dozvoliti vezanje iz straha da im usluge neće biti plaćene.

Hanjin nije jedini veliki brodar koji se zbog niskih cijena uzrokovanih prevelikim kapacitetom u svjetskom pomorstvu našao u stisci. Poznata danska A.P. Møller-Maersk grupa, unutar koje posluje također jedan od najvećih svjetskih brodara Maersk Line, odlučila je razdvojiti svoje brodarske poslove od ostatka poslovanja kako bi se lakše nosila s recesijom na tržištu. Tri japanske pomorske kompanije su pak najavile međusobno spajanje također s namjerom da lakše prežive do oporavka industrije.

U valovima loših vijesti koje dolaze iz globalnog pomorskog prometa gotovo je zanemarena činjenica da je sredinom godine otvoren proširen Panamski kanal. Projekt proširenja kanala započeo je još 2007. godine i sada kroz kanal može proći oko 80% svjetske flote teretnih brodova. Do sad je to moglo manje od 50%.

10. Prvi komercijalni let SAD-Kuba

Prvi put nakon 55 godina na Kubu je krajem kolovoza sletio redovni komercijalni let iz SAD-a. Let je odradila tvrtka JetBlue koja je prije nekoliko tjedana uvela i redovnu liniju između Kube i njenog sjevernog susjeda. Let je posljedica promjene odnosa između SAD-a i Kube koju je inicirao predsjednik Barrack Obama koji je ranije ove godine bio i prvi američki predsjednik koji je posjetio najveći karipski otok još od 1928. godine. Iako se u kratkom roku ne može očekivati bilo kakvo bitno jačanje ekonomskih odnosa između ove dvije države, zaokret u politici važan je preduvjet za to.

Sličan zaokret, ovaj puta u odnosima SAD-a i Irana koji su još tijekom 2015. postigli sporazum o iranskom nuklearnom programu, doveo je i do sporazuma u kojem je iranski avioprijevoznik Iran Air ovih dana s američkim Boeingom dogovorio kupnju 80 aviona za 17 milijardi dolara.

Uz spomenutih deset, ovu su godinu obilježili i drugi bitni ekonomski događaji. Niz dogovorenih spajanja i pripajanja kompanija, poput 26,4 mlrd. dolara vrijedne transakcije u kojoj je Microsoft kupio LinkedIn, ili preuzimanja hotelskog lanca Starwood kojeg je za 13,6 mlrd. dolara kupio Marriott International i tako stvorio najveći svjetski hotelski lanac, i još druge bitne akvizicije presložili su odnos snaga na svjetskim tržištima. Političke, pak, promjene garantiraju nam da će i u 2017. ta tržišta biti vrlo zanimljiva.