Podijeli članak

Veliki udio u blokovima za oglašavanje u medijima otpada na reklamiranje lijekova i medicinskih proizvoda, odnosno preparata koji se mogu kupiti bez recepta, a tu spadaju tzv. sumplimenti ili prehrambeni preparati koji poboljšavaju ili preveniraju opće stanje organizma, preveniraju različite bolesti. Međutim postavlja se pitanje jesu li takvi preparati sigurni i učinkovi za upotrebu.

Predsjednik Komore magistara farmacije Sarajevske županije Mirsad Šabaredžović u razgovoru za Fenu naglašava da građani ne trebaju da slušaju savjete koji se nude putem takvih reklama, te da se za bilo koji savjet pacijenti isključivo obratite kompetentim osobama liječnicima i ljekarnicima koji će im preporučiti ono što je najbolje za njih.

"Svjedoci smo da su lažne reklame konstanta, ali mi u biti nemamo organe koji će reagirati ako se radi o lažnim reklamama", upozorava Šabaredžović.

Dodaje da postoje veliki broj preperata odnosno sumplimenata koji se u reklamama nude građanima.

"Tu se radi o jednom čitavom arsenalu herbalnih, homeopatskih preparata i njihovo reklamiranje se vrši godinama, to je tzv. diktatura promocije, koja u biti nije ništa drugo do jedna izuzetno sofisticirana propaganda, u koju su uključeni ne samo pojedinici, nego i puno tvrtki, medija i gdje se uglavnom iznose neistinite tvrdnje", kazao je Šabaredžović.

Naglašava da je "najgore to što se uglavnom reklamiraju preparati koji liječe karcinom, sredstva za mršavljenje, te različiti lijekovi koji liječe različite bolesti".

"Ako na nekom preparatu stoji da liječi više bolesti onda se sigurno radi o lažnoj reklami", smatra Šabaredžović.

Po njegovim riječima, ukoliko se putem reklame tvrdi kako se radi o proizvodima na kojima su vršena određena klinička isptivanja koja dokazuju "to to i to", onda jesigurno lažna reklama.

"To nema nikakve veze s bilo kakvom relevantnom kliničkom studijom koja to upravo dokazuje. Uglavnom se radi da je preparat mikro-biološki ispravan i to se pod tim podvede da su vršena neka ispitivanja što nema nikakve veze sa kliničkim ispitivanjem", kaže Šabaredžović.

Dodaje kada su u pitanju lijekovi koji se propisuju na recept, oni se ne reklamiraju jer je zakonom zabranjena njihova reklama.

"Mi imamo zakon o oglašavanju koji u principu skoro da nitko i ne kontrolira. Faktički se Udruženje potrošača može boriti protiv toga jer se konzumentima daje lažna slika. Ali da bi vi to dokazali i da je to bilo krivično djelo, to je toliko dug put da se nikome ne isplati upuštati u takve avanture. Tako da su nažalost ljudi izloženi brutalnoj propagandi", kazao je Šabaredžović.

Govoreći o ovakvim reklama u zemljama Europske unije, Šabaredžović kaže da su one jako fino urađene i u većini europskih zemalja postoji tičan kodeks kako i na koji način se nešto može reklamirati i sve ono što navedete u reklami za to morate imati, kada se radi o lijekovima ili herbalnim proizvodima, medicinsku dokumentaciju koja to i potvrđuje.

"Ne možete navesti nešto ako niste to i potvrdili različitim studijama. Kod nas ne treba ništa, nego je dovoljno da napišete reklamu, da to isproducirate preko određenog medija i ta stvar je završena", kazao je Šabaredžović.

Naglašava da "u BiH 90 posto reklama kada se radi o herbalnim, homeopatskim proizvodima su reklame koje nisu tične, odnosno podaci koje se tamo iznose nemaju veze sa stvarnim stanjem".

"Tako da nažalost naši građani su prepušteni sami sebi da se snalaze hoće li vjerojati ili neće. Uglavnom se tu radi o relativno skupim preparatima i ljudi nažalost te preparate sve više i više kupuju", napominje on.

Šabaredžović naglašava da je pogrešno uzimati bilo koji preparat na svoju ruku. Postoje odgovarajući stručnjaci, ako se radi o tim preparatima, ljekari u ljekarnoj koji imaju izuzetno dobro naobrazbu i permanentu edukaciju, koji će vam dati najbolji savjet uzeti nešto ili ne", upozorava Šabaredžović.

Naglasio je kako građani nikada ne bi trebali da kupuju lijekove putem interneta, jer se, kako je kazao, radi o neprovjerenim, neispitanim, krivotvorenim preparataima, koji ne samo da građanima neće pomoći nego mogu vrlo štetno da djeluju na njihovo zdravlje.

"Pogrešno je kupovati preparati i po preporukama susjeda, prijatelja. Preparati se kupuju isključivo na bazi preporuka liječnika i ljekarnika. Ako se toga pridržavamo onda smo sigurni da ćemo dobiti preparat koji je učinkovit,  djelotovoran i koji će pomoći da riješimo nas problem ili da bolest preveniramo ili ublažimo ili da dođe do izliječenja", istaknuo je Šabaredžović.

Dodao je da se preparati - sumplimenti, dijeteteski proizvodi, vitaminskih kompeksi, sredstva za imunitet ne registriraju u Agenciji za lijekove i medicinska sredstava, odnosno ne prolaze obaveznu kontrolu u labaratoriji za ispitivanje, farmakološko-toksikološka ispitivanja i slično.

"Njih registriraju komisije, pri entitetskim ministarstvima zdravlja, bez farmakološko-toksikološka ispitivanja, bez labaratorija za ispitivanje kvalitete lijekova", pojasnio je Šabaredžović.