Podijeli članak

U svibnju 2020. u odnosu na svibanj 2019. u FBiH cijene su bile niže za 2,1 posto (godišnja deflacija). To je znak da je bh. ekonomija već ušla u deflaciju i to je vrlo opasno. Ljudi očekuju pad cijena, a kada ljudi očekuju pad cijena, onda postaju manje voljni trošiti novac, što dovodi do pada potrošnje. Dalje, pad potrošnje dovodi do pada BDP-a, kazao je za Večernji list ekonomski stručnjak prof. dr. Željko Šain.

Nije samo problem za BiH

Prema njegovim riječima, i inflacija i deflacija poremećaji su u ekonomskom sustavu i nijedno od to dvoje nije dobro za ekonomiju. Deflacija u BiH javila se kao rezultat pojave pandemije koja je dovela do poremećaja kupoprodaje jer su narušeni odnosi ponude i potražnje. Ako se nastavi razdoblje deflacije, plaća i cijene počet će padati. Plaće mnogo sporije padaju od cijena, ali padaju, izuzev u slučaju masovne nezaposlenosti.

Deflacija nije samo opasnost za BiH već i šire. Naime, kada se dogodi nepogoda kakvoj svjedočimo u posljednje vrijeme, razborito je posegnuti za nekima od rješenja poput “helikopterskog novca” koji primjenjuju neke zemlje, smatra prof. Šain te dodaje kako je model “helikopterskog novca” teško primijeniti na primjeru BiH imajući u vidu karakter monetarne i fiskalne politike.

Grubo objašnjeno, deflacija je pojava tijekom koje cijene počinju padati i koja se negativno odražava na trgovinu s obzirom na to da se proizvodi slabije kupuju, a samim tim i gomilaju. U konačnici, zbog prevelike ponude, a premale potražnje, trgovci su prisiljeni još više snižavati cijene da bi se rješavali robe, što uzrokuje loše financijsko stanje u tvrtkama, koje se na kraju odrazi i na porast stupnja siromaštva.

Podsjećanja radi, potrošačke cijene u Federaciji BiH u svibnju ove godine bile su u prosjeku niže za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Usporedba i razlike

Promatrano po odjeljcima klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima odjeće i obuće za 2,2 posto i obrazovanja za 0,1 posto. Cijene su niže bile u odjeljcima: prijevoz za 4,1 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 1,4 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,1, hrana i bezalkoholna pića za 0,4 i zdravstvo za 0,2 posto. U ostalim odjeljcima cijene se u prosjeku nisu mijenjale u tom mjesecu, priopćeno je iz Federalnog zavoda za statistiku. U svibnju ove godine u odnosu na svibanj 2019. godine cijene su bile niže za 2,1 posto (godišnja deflacija). •