Podijeli članak

Izvještaj UN-a o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo što je povećalo razinu ugljendioksida na najviše u povijesti nego je to činilo brže nego ikad.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i tvrtki koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od stupnja, koliko su narodi svijeta dogovorili Pariškim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5 stupanj, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stupnja. Tekst objavljen o ovoj temi u "Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A." navodi da će po takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje zbog klimatskih promjena.

Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, u slučaju rasta mora od devet metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a, vrijedi istaknuti  i velike posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

U slučaju već i četiri metra, Čapljina dobiva svoju rivijeru. No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina. Jadransko more zapravo prodire do pola puta do Mostara, a u izvještaju se navodi da je poljoprivreda odavno nemoguća.